Čubrilović: Ćirilica je utkana u srž srpskog identiteta

Datum: 
14.09.2021 - 13:45

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović danas je u zgradi Narodne skupštine otvorio izložbu najljepših ćiriličkih rukopisa, koja obuhvata najljepše ćiriličke rukopise odabrane na konkursu koji je sproveden u organizaciji Gradskog odbora Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva "Prosvjeta" Banja Luka.

Govor predsjednika Narodne skupštine na otvaranju izložbe:

„Danas smo se okupili, ovdje u Narodnoj skupštini, da otvorimo prigodnu izložbu ćiriličkih rukopisa odabranih na konkursu koji je ranije sproveo Gradski odbor Srpskog kultutrnog i prosvjetnog društva "Prosvjeta" Banja Luka, kojem se zahvaljujem na uloženom trudu u pripremi ove izložbe.

Večeras i sutra, zajedno sa Srbijom, obilježavamo „Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“. Narodna skupština Republike Srpske će donijeti Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma. Isti zakon, sa neznatno drugačijim naslovom, biće donesen i u Narodnoj skupštini Republike Srbije. I na taj način pokazujemo da smo jedan narod koji ima jedinstvenu kulturu, jezik, pismo i običaje.

Otvaranje izložbe ćiriličkih rukopisa ima za cilj da afirmiše upotrebu ćirilice, pisma koje je u našoj kulturi prisutno još od početka opismenjavanja slovenskih naroda.

Ćirilo, po kome je kasnije nazvana ćirilica, i njegov brat Metodije, još u 9. vijeku, postavili su osnovne temelje slovenske pismenosti. Dakle, Ćirilo i Metodije su zaslužni i za opismenjavanje srpskog naroda, koje je, kasnije, uspostavio i nadogradio Sveti Sava, a konačnu reformu jezika i pisma sproveo je Vuk Stefanović Кaradžić, sredinom 19. vijeka.

Miroslavljevo jevanđelje, koje je nastalo u 12. vijeku, pisano je ćirilicom. To je najljepši i najznačajniji sačuvani spomenik srpske redakcije staroslovenskog jezika.

Miroslavljevo jevanđelje i Povelja bana Кulina, čije kopije su izložene u holu Narodne skupštine, dokazuju naše porijeklo, zajedničke korijene i upućuju na to da Južni Sloveni dijele blisko kulturno nasljeđe.

Stvaranjem Кraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1919. godine, Srbi su počeli da upotrebljavaju i latinicu, koja je naše drugo pismo  i koje je potpuno ravnopravno sa ćirilicom.

Dakle, ćirilica je naše osnovno pismo koje upotrebljavamo od početka pismenosti i utkano je u srž srpskog identiteta.

Postoje opravdani razlozi da, donošenjem posebnog zakona, regulišemo, afirmišemo i subvencionišemo upotrebu i očuvanje ćiriličkog pisma.

Doprinos tome jeste i otvaranje ove izložbe najljepših ćiriličkih rukopisa, te ovu izložbu proglašavam otvorenom!“