Okončana 20. redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske

Datum: 
20.07.2017 - 17:30

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na 20. redovnoj sjednici pet zakona, tri nacrta zakona, dvije strategije i više izvještaja republičkih komisija i agencija.

Poslanici su usvojili Zakon o interventnim nabavkama – po hitnom postupku kojim se uređuje način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske.

Finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovim ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske obezbjeđuju se u budžetu Republike.

Nakon stečaja u Robnim rezervama Republike Srpske, cilj novih rješenja iz ovog zakona je da se obezbijedi kontinuitet snabdijevanja tržišta i stanovništva Republike Srpske osnovnim poljoprivrednim i industrijsko – prehrambenim proizvodima u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

Usvojen je amandman po kojem se Vlada obavezuje da jednom godišnje Narodnoj skupštini Republike Srpske podnese izvještaj o realizaciji Plana interventnih nabavki.

Usvojen je i Zakon o vještacima Republike Srpske uz više amandmana prihvaćenih u cijelosti ili djelimično, kao i Zakon o veterinarstvu u Republici Srpskoj. Usvojeni su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima i  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Poslanici su podržali Strategiju razvoja lokalne samouprave u Republici Srpskoj za period 2017 – 2021. godine i Strategiju razvoja kulture Republike Srpske 2017 – 2022.

Narodna skupština usvojila je i Nacrt zakona o Fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu – prijedlog predsjednika Republike kojim se uređuje: osnivanje, status, djelatnost, organizacija Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja i povreda djece u inostranstvu, izvori i način prikupljanja sredstava Fonda, način raspodjele sredstava Fonda, te praćenje rada Fonda.

Nacrt zakona o Fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu upućen je u javnu raspravu u trajanju od 60 dana, a za sprovođenje rasprave zadužen je Kabinet predsjednika Republike Srpske.

Usvojen je i Nacrt zakona o Pravobranilaštvu Republike Srpske, koji je takođe upućen u javnu raspravu u trajanju od 60 dana, te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Republike Srpske.

Na 20. redovnoj sjednici usvojeno je više izvještaja:   Izvještaj Komiteta za koordinaciju nadzora finansijskog sektora Republike Srpske za 2016. godinu; Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske 01.01.2016 – 31.12.2016. i Izvještaj o poslovanju i rezultatima rada sa finansijskim izvještajem Agencije za bankarstvo Republike Srpske za 2016. godinu; Izvještaji Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske; Izvještaj Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske o radu za 2016. godinu i Izvještaj Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske o radu za 2016. godinu.

Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine za 2016. godinu skinut je sa Dnevnog reda ove sjednice.

Poslanici su usvojili i Informaciju o dugu sa stanjem na dan 31.12.2016. godine i Informaciju o stanju u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u Republici Srpskoj za 2016. godinu.                     

Usvojena je i Odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu jačanja bankarskog sektora (8741 – BA).  

Narodna skupština izabrala je Milimira Govedaricu na dužnost pravobranioca Republike Srpske, a Borislava Jeličića na dužnost zamjenika pravobranioca Republike Srpske u sjedištu zamjenika Banjaluka, oba na period od četiri godine.

Parlament Srpske izabrao je za članove Republičke izborne komisije Olivera Blagojevića, Slađanu Škrbić, Željku Kosjerinu, Slobodana Sofića, Slavka Zovkića, Bekira Omerovića i Aleksandra Radetu.

Narodna skupština je, na prijedlog predsjednika Republike Srpske, izabrala Milenka Krajišnika za predsjednika Fiskalnog savjeta Republike Srpske i Branka Krsmanovića i Sašu Stevanovića za članove Savjeta.

Parlament je Slavicu Lukić razrješio dužnosti člana Komisije za žalbe, na lični zahtjev.

Dvadeseta sjednica Narodne skupštine Republike Srpske u četvrtak, 20. jula, trećeg dana zasjedanja, nastavljena je raspravom o Prijedlogu odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu jačanja bankarskog sektora.

Prije toga, obavljena je rasprava o Informaciji o stanju u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u Republici Srpskoj za 2016. godinu.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je u posljednjim godinama zaustavljen negativan trend smanjivanja odnosa broja osiguranika prema broju korisnika prava iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja u Srpskoj.

"Bez obzira što je zaustavljen negativan trend smanjivanja broja osiguranika prema broju penzionera i dalje je nephodno preduzimati odgovarajuće mjere na povećanju broja osiguranika u realnom sektoru", istakao je Savanović u parlamentu Republike Srpske predstavljajući informaciju o stanju u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u Republici Srpskoj za 2016. godinu.

Prema njegovim riječima, iako se od početka 2016. godine penzijski sistem finansira iz budžeta Republike, neophodno je poboljšati naplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako redovnih, tako i zaostalih, te spriječiti zloupotrebe neplaćanja doprinosa, kašnjenja doprinosa, te plaćanje doprinosa za većinu zaposlenih po najnižoj osnovici.

"S ciljem suzbijanja sive ekonomije, neophodno je da nadležni inspekcijski organi preduzimaju efikasnije mjere za sprečavanje neformalnog, odnosno neprijavljenog staža", naglasio je Savanović.

Obavljena je rasprava o Informaciji o dugu sa stanjem na dan 31.12.2016. godine.

Iz skupštinske procedure povučen je Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine za 2016. godinu.

Poslanici su obavili raspravu o Izvještaju Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske o radu za 2016. godinu i Izvještaju Komisije za žalbe o radu za 2016. godinu.

Prije toga, obavljena je rasprava o Izvještaju Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske o radu za 2016. godinu.

Obavljena je rasprava i o Izvještajima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske: a) Izvještaju Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske o stanju na tržištu hartija od vrijednosti za 2016. godinu, b) Izvještaju Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske o radu za 2016. godinu i v) Izvještaju Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske o finansijskom poslovanju za period 01.01. – 31.12.2016. godine.

Poslanici su razmotrili i Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske 01.01.2016 – 31.12.2016. i Izvještaj o poslovanju i rezultatima rada sa finansijskim izvještajem Agencije za bankarstvo Republike Srpske za 2016. godinu.

Obavljena je rasprava o Izvještaju Komiteta za koordinaciju nadzora finansijskog sektora Republike Srpske za 2016. godinu.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da će ključne aktivnosti Komiteta za koodinaciju nadzora finansijskog sektora Republike Srpske u narednom periodu biti jačanje finansijskog sektora i njegove otpornosti na poremećaje.

Obrazlažući izvještaj ovog Komiteta za 2016. godinu u parlamentu Republike Srpske, Tegeltija je rekao da će posebna pažnja Komiteta u narednom periodu biti usmjerena na sprovođenje strožih pravila poslovanja banaka i uspostavljanje pravnog okvira za restrukturisanje banaka radi obezbjeđenja stabilnog i sigurnog finansijskog sistema i zaštite deponenata, kao i veće tržišne discipline poslovanja banaka.

"U oblasti osiguranja, članice Komiteta će dati doprinos osavremenjivanju regulatornog okvira kojim se uređuje poslovanje društava za osiguranje, a sa posebnom pažnjom pratiće se dalje sprovođenje postupka preoblikovanja investicionih fondova", istakao je Tegeltija.

Poslanici su obavili raspravu o Prijedlogu strategije razvoja kulture Republike Srpske 2017 – 2022.

Strateški ciljevi prijedloga strategije razvoja kulture Republike Srpske 2017-2022. godina su uspostavljanje sistema transparentne kulturne politike, visok stepen umjetničke produkcije i profesionalizacija, kulturna pismenost, internacionalizacija i prisustvo na međunarodnoj sceni i decentralizacija.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević, obrazlažući pomenuti dokument u Narodnoj skupštini, rekao je da bez kulture i relativne slobode koju podrazumijeva, društvo, čak i ono koje je savršeno, postaje džungla.

On je dodao da će resorno ministarstvo dugoročno nastaviti da radi na unapređenju kulture i umjetnosti, te da Srpska treba da ulaže više sredstava da bi joj se to u budućem periodu vratilo višestruko.

"Društvo bi bez kulture i umjetnosti bilo ogoljeno, lišeno srži i bez identiteta", rekao je Malešević.

Jedan od osnovnih zadataka sadržanih u prijedlogu ove strategije, odnosno institucija i ustanova kulture je podizanje stvaralačkih kvaliteta i nivoa umjetničke produkcije domaćeg kadra.

Poslanici su obavili raspravu o Prijedlogu strategije razvoja lokalne samouprave u Republici Srpskoj za period 2017 – 2021. godine.

Prijedlog strategije razvoja lokalne samouprave u Republici Srpskoj za period 2017-2021. godina temelji se na sedam principa - vladavini prava i djelovanje sa integritetom, demokratičnost, efikasnost, samostalnost, javnost, finansijska održivost i sistemski pristup u planiranju i upravljanju lokalnim razvojem.

Obrazlažući prijedlog strategije u parlamentu Republike Srpske, ministar uprave i lokalne samouprave Srpske Lejla Rešić pojasnila je da vladavina prava i djelovanje sa integritetom podrazumijeva da se organi jedinica lokalne samouprave pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa, djeluju sa integritetom i pokazuju visoke etičke vrijednosti u svim svojim odlukama.

Prema njenim riječima, demokratičnost podrazumijeva visoku participaciju građana u procesima, koji su od značaja za jedinice lokalne samouprave.

Rešićeva je rekla da efikasnost podrazumijeva sprovođenje nadležnosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave, kao i obavljanje javnih usluga na najbolji način u interesu građana.

Obavljena je rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Republike Srpske.

Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović rekao je da je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Republike Srpske predviđeno da se i troškovi prinudne naplate vode kao dug u registru koji vodi Poreska uprava.

Kasipović je, obrazlažući ovo zakonsko rješenje, rekao da je priznanjem okrivljenog za učinjeni prekršaj i njegovo prihvatanje odgovornosti plaćanjem novčane kazne dodatno razjašnjen institut prihvatanja odgovornosti, pa se propisuje da okrivljeni kasnije ne može negirati odgovornost, niti se žaliti na visinu kazne ili vrstu bilo koje sankcije ili troškova.

Poslanici su razmotrili Nacrt zakona o Pravobranilaštvu Republike Srpske.

Nacrtom zakona o Pravobranilaštvu Srpske se uređuje njegova organizacija, nadležnost, djelokrug poslovanja i način rada, kao i način zastupanja imovinskih prava i interesa Srpske i jedinica lokalne samouprave.

Ministar pravde Srpske Anton Kasipović rekao je da je novina u predloženom zakonskom rješenju mogućnost da gradovi koji u svom sastavu nemaju opštine mogu neposredno ili samostalno zastupati svoja prava i interese pred sudom i drugim nadležnim organima u imovinsko-pravnim sporovima, o čemu odluku donosi gradonačelnik za svaki konkretan predmet.

Kasipović je naveo da je novina i propisivanje pravobraniocu obaveze da ovlasti jednog od zamjenika pravobranioca koji će imati sva prava i obaveze i odgovornosti u slučajevima njegovog odsustva sa posla ili prestanka funkcije do izbora novog pravobranioca.

Prije toga, obavljena je rasprava o Nacrtu zakona o Fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu – prijedlog predsjednika Republike.

Cilj Nacrta zakona o Fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu jeste da omogući oboljeloj djeci iz Republike Srpske dijagnostiku i liječenje u inostranim zdravstvenim ustanovama. 

Generalni sekretar predsjednika Republike Srpske Siniša Karan je, obrazlažući ovo zakonsko rješenje, čiji je predlagač predsjednik Srpske Milorad Dodik, naveo da se zakon odnosi na djecu, državljane Srpske i osiguranike Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/, kojoj nije moguće pružiti adekvatnu zdravstvenu uslugu u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj, kao ni u ustanovama sa kojima FZO ima potpisan ugovor.

On je pojasnio da će upravni odbor fonda pratiti namjensko trošenje sredstava fonda, koja će biti prikupljana iz posebnog doprinosa za solidarnost od 0,25 odsto od neto plate zaposlenih u Srpskoj, posebnog doprinosa koji će uplaćivati opštine i gradovi, te donacija organizacija, preduzeća i pojedinaca i ostalih sredstava.

Karan je rekao da će zakonskim aktom biti uređeno osnivanje, status, djelatnost, te organizacija fonda, kao i izvori i način prikupljanja sredstava, raspodjele sredstava i praćenje rada ovog fonda.

"Sjedište fonda biće u Banjaluci, a njegov rad biće javan. Ovoj djeci je potrebna naša solidarnost i to su građani Srpske pokazali proteklih godina", istakao je Karan.

Obavljena je rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama se definiše upravljanje rizicima od poplava.

Obrazlažući ovaj prijedlog zakona u parlamentu Republike Srpske, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Stevo Mirjanić rekao je da je cilj njegovog donošenja obezbjeđivanje upravljanja rizicima od poplava i izbjegavanje ili smanjenje direktnih ili indirektnih šteta nastalih usljed poplava.

Mirjanić je istakao da je ovaj prijedlog zakona usklađen sa Strategijom integralnog upravljanja vodama Republike Srpske 2015-2024. godine.

Poslanici su obavili raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarsko - medicinskim proizvodima.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima jasnije i preciznije se propisuju pojedine njegove odredbe, olakšava primjena u praksi i onemogućava nekontrolisana upotreba ovih proizvoda.  

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Stevo Mirjanić je, obrazlažući ovo zakonsko rješenje, rekao da se izradi zakona pristupilo i radi definisanja proizvodnje i registracije prometa na malo i veliko, kao i kontrole kvaliteta veterinarsko-medicinskih proizvoda u skladu sa EU propisima, s ciljem postizanja adekvatne zaštite zdravlja ljudi i životinja.

"Veterinarsko-medicinski proizvodi su važni i mogu pričiniti veliku štetu ako se ispravno ne koriste", rekao je Mirjanić.

On je naveo da su najznačajnije izmjene pooštravanje kontrole nabavke i upotrebe veterinarsko-medicinskih proizvoda od strane vlasnika životinja.

Obavljena je rasprava o Prijedlogu zakona o veterinarstvu u Republici Srpskoj.

Prijedlogom zakona o veterinarstvu u Republici Srpskoj se efikasnije uređuje kontrola kretanja životinja kao i kontrola njihovih bolesti što direktno utiče na bezbjednost hrane životinjskog porijekla.

Obrazlažući prijedlog zakona u parlamentu Republike Srpske, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Stevo Mirjanić rekao je da se ovim zakonskim rješenjem uređuju uslovi i način obavljanja veterinarske djelatnosti, zaštite zdravlja životinja, otkrivanje, sprečavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti životinja, te sprečavanje bolesti koje su zajedničke za životinje i ljude.

Ovim prijedlogom zakona definisano je sprovođenje mjera veterinarskog javnog zdravlja, veterinarsko-zdravstvena kontrola uzgoja i prometa životinja, proizvoda životinjskog porijekla, hrane za životinje, vode i nusproizvoda životinjskog porijekla, reprodukcije životinja, obilježavanja životinja, kao i rad veterinarske komore, navodi se u obrazloženju ovog zakonskog rješenja.

Poslanici su obavili raspravu o Prijedlogu zakona o vještacima Republike Srpske.

Prijedlog zakona o vještacima Republike Srpske preciznije definišu oblasti vještačenja, opšte i posebne uslove za imenovanje vještaka, te prava, obaveze i princip utvrđivanja odgovornosti i nadzora nad njihovim radom kako bi se omogućila dosljedna primjena navedenih odredaba u praksi.

Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović rekao je, obrazlažući ovo zakonsko rješenje u parlamentu Srpske, da je prethodni tekst Zakona o vještacima Republike Srpske u primjeni od 2005. godine, a izmjene i dopune navedenog zakona uslijedile su 2008.

On je naglasio da su tokom primjene ovog zakona uočene brojne nepravilnosti, kao i neprecizna zakonska rješenja koja su dovodila do otežane primjene u praksi.

"Prilikom izrade teksta prijedloga ovog zakona formirana je radna grupa, gdje su nama iz Ministarstva pomagali stručnjaci iz pojedinih oblasti, a sve s ciljem da bismo došli do što kvalitetnijeg zakona. Vještačenje je jedan od bitnih dijelova postupka pred sudovima i može biti od velike koristi pravosuđu. Ako nije precizirano, može biti problem", rekao je Kasipović.

Prije toga, obavljena je rasprava o Prijedlogu zakona o interventnim nabavkama - po hitnom postupku.

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković smatra da će se Prijedlogom zakona o interventnim nabavkama obezbijediti kontinuitet snabdijevanja tržišta i stanovništva Srpske osnovnim poljoprivrednim i industrijsko-prehrambenim proizvodima neophodnim za ishranu stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

Obrazlažući Prijedlog zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Gluhaković je rekao da je ovim zakonskim rješenjem predviđeno da Vlada Republike Srpske godišnje donosi plan interventnih nabavki, koji bi sadržavao odredbe o vrsti robe, količini i vrijednosti proizvoda robe i sredstava.

"Ovaj plan bi se donosio na osnovu evidencije o zaključenim ugovorima sa nosiocima snabdijevanja. Nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave su privredna društva i druga pravna i fizička lica, koja su osposobljena da na najbolji način blagovremeno i efikasno učine dostupnim proizvode, robe i sredstva i da obezbijede u slučaju potrebe dovoljnu količinu robe za potrebe stanovništva i privrede", istakao je Gluhaković.

Na početku 20. sjednice, tokom "Aktuelnog časa", predstavnici Vlade Republike Srpske odgovarali su na pitanja narodnih poslanika.

Parlament će danas raditi produženo, a zasjedanje će u srijedu, četvrtak i petak, 19. 20. i 21. jula započinjati u 9.00 časova i trajati produženo u večernjim časovima.

„Dan za glasanje“ predviđen je za petak, 21. jula, u 12.00 časova. Ukoliko ranije budu apsolvirane sve tačke Dnevnog reda moguće je da „dan za glasanje“ bude u četvrtak.

Pojačan tempo rada 20. redovne sjednice neophodan je kako bi, u skladu sa Poslovnikom, Narodna skupština okončala sjednicu prije ljetnje pauze u zasjedanjima.