PITANJE:
Narodni poslanik Adam Šukalo, Poslanička grupa SNS postavio je na Šesnaestoj sjednici održanoj 14. februara 2017. godine
POSLANIČKO PITANJE
MINISTARSTVU INDUSTRIJE, ENERGETIKE I RUDARSTVA
- Na internet portalu capital.ba objavljenom u februaru 2016. godine se navodi da je Vlada na potpisivanje dobila memorandum na ugovor o koncesiji za Termoelektranu Ugljevik 3, gdje se navodi da će Vlada RS, između ostalog, da odlaže primjenu propisa EU do najkasnijeg mogućeg datuma i prilagođavati njihovu sadržinu na način da što manje utiče na koncesionara. Nakon reakcije javnosti, minister Đokić je izjavio da će aneks biti mijenjan. Ovo nije prva nelogičnost u ovom projektu, o koncesionom ugovoru za izgradnju termoelektrane. Javnost, uključujući i odbornike u Skupštini RS, javnost je više mogla saznati tek kada su one procurile u javnost. Ovakav način upravljanja opštim dobrom, zajedničkim resursima koji pripadaju svim građanima i građankama Republike Srpske su neprihvatljivi! Moje pitanje je:
U kojoj se fazi nalazi projekt izgradnje termoelektrane Ugljevik 3 i koje su projekcije Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, te Vlade RS za njegov budući razvoj ili obustavljanje u sljedeće dvije godine?
- Poštovani, elektroenergetski sektor Republike Srpske se velikim dijelom oslanja na termoelektrane na ugalj. Prošle godine je u rad puštena termoelektrana Stanari, u planu su i dalje termoelektrane Ugljevik 3 i Gacko 2, a u Federaciji BiH termoelektrana Banovići, novi blokovi u Tuzli i Kaknju. BiH je dobijanjem upitnika ušla u novu fazu pristupa Evropskoj uniji, istoj Evropskoj uniji koja planira da do 2050. godine smanji emisije gasova staklene bašte za između 80-95%, a da do 97% električne energije dobija iz obnovljivih izvora energije, a svi emiteri CO2 već sada su obavezni da te emisije plaćaju kroz takozvani ETS – emissions trading scheme. RS trenutno nešto više od pola električne energije dobija iz uglja, sa izgradnjom novih postrojenja taj postotak će porasti. Postavlja se pitanje, da li je trenutna energetska strategija RS adekvatna za ovakvu budućnost i evropski put i da li nadležno Ministarstvo namjerava da nešto poduzme povodom suštinskih promjena na ovom polju/koji je komentar nadležnog Ministarstva na ove činjenice?
ODGOVOR:
Broj: 05.05/011-91-1/17
Datum: 23.05.2017. godine
NARODNA SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE
PREDMET: Odgovor na poslaničko pitanje
Narodni poslanik Adam Šukalo (poslanička grupa SNS) na 16. sjednice, održanoj 14. juna 2017. godine, postavio je sljedeća poslanička pitanja:
- „Na internet portalu capital.ba objavljenom u februaru 2016. godine se navodi da je Vlada na potpisivanje dobila memorandum na ugovor za TE Ugljevik 3, gdje se navodi da će Vlada RS, između ostalog, da odlaže primjenu propisa EU do najkasnijeg mogućeg datuma i prilagođavati njihovu sadržinu na način da što manje utiče na Koncesionara. Nakon reakcije javnosti, ministar Đokić je izjavio da će aneks biti mijenjan. Ovo nije prva nelogičnost u ovom projektu, o koncesionom ugovoru za izgradnju teremoelektrane. Javnost, uključujući i poslanike u Skupštini RS, je više mogla saznati tek kada su one procurile u javnost. Ovakav način upravljanja opštim dobrom, zajedničkim resursima koji pripadaju svim građanima i građankamaRepublike Srpske su neprihvatljivi! Moje pitanje je: U kojoj se fazi nalazi projekat izgradnje termoelektrane Ugljevik 3 i koje su projekcije Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, te Vlade RS za njegov budući razvoj ili obustavljanje u sljedeće dvije godine?
- Poštovani, elektro-energetski sektor Republike Srpske se velikim dijelom oslanja na termoelektrane na ugalj. Prošle godine u rad je puštena TE Stanari, u planu su i dalje TE Ugljevik 3 i TE Gacko 2, a u Federaciji BiH TE Banovići, novi blokovi u Tuzli i Kaknju. BiH je dobijanjem upitnika ušla u novu fazu pristupa EU, istoj EU koja je planirala da do 2050. Godine smanji emisiju gasova staklene bašte za između 80-95%, a da do 97% električne energije dobija iz obnovljivih izvora energije, a svi emiteri CO₂ već sada su obavezni da te emisije plaćaju kroz takozvani ETC-emissions trading scheme. RS trenutno nešto više od pola električne energije dobija iz uglja, sa izgradnjom novih postrojenja taj postotak će porasti. Postavlja se pitanje da li je trenutno energetska strategija RS adekvatna za ovakvu budućnost i evropski put i da li nadležno Ministarstvo namjerava da nešto poduzme povodom suštinskih promjena na ovom polju/ koji je komentar nadležnog Ministarstva na ove činjenice?
U skladu sa članom 82. Poslovnika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 10/09) kao i članom 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 31/11), dajemo sljedeći
ODGOVOR
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, uzimajući u obzir aspekte postavljenog poslaničkog pitanja, daje informaciju kako slijedi:
- Koncesionar „Comsar Energy Republika Srpska“ d.o.o. Banja Luka, nosilac koncesije za igradnju TE „Ugljevik 3“ je u proteklom periodu proveo niz aktivnosti vazanih za izradu različitih studija i pribavljanju neophodnih dozvola i certifikata.
Za izgradnju termoelektrane pribavljena je ekološka dozvola i djelimično odobrenje za gradnju druge i četvrte faze. U 2015. godini obezbijeđen je certifikat o priključku termoelektrane „Ugljevik 3“ od Nezavisnog operatora sistema BiH, a provode se dalje aktivnosti na izradi ostale dokumentacije, prvenstveno rudarskih projekata.
U toku 2016. godine, u cilju zatvaranja finansijske konstrukcije, najveće aktivnosti su se odnosile na pregovore sa strateškim partnerima i potencijalnim kupcima električne energije. Složena situacija na finansijskim tržištima, kao i niske (nepovoljne) cijene električne energije u Evropi su značajno usporile aktivnosti na realizaciji projekta.
Prema planu za 2017. godinu predviđene su aktivnosti na rješavanju preostalih imovinsko-pravnih odnosa i pribavljanju dozvola za ostale faze izgradnje.
2) Zapadne zemlje EU predvode implementaciju politike dekarbonizacije, značajno mijenjajući energetske paradigme, regulatorne mehanizme i investicione potrebe. Pad veleprodajnih cijena električne energije na evropskim berzama danas otežava bilo kakve značajnije investicione odluke u energetici, dok s druge strane EU agenda dekarbonizacije iziskuje sredstva za dugoročno prilagođavanje proizvodnih portfelja i tehnologija ka manjim emisijama CO2.
U tom pravcu Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva trenutno radi na analizi postojeće Strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2030. godine, kako bi omogućilo konvergenciju prema politikama EU, te pozicioniralo energetiku kao motor razvoja vlastite ekonomije i drugih industrijskih grana u cilju postizanja politike održivog razvoja energetike iz tri aspekta: sigurnosti opskrbe, konkurentnosti cijena i politike dekarbonizacije.
Podsjećamo da je Narodna Skupština Republike Srpske je još 02.07.2009. godine prihvatila zaduženje prema Vladi Japana putem Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) po projektu odsumporavanja dimnih gasova u TE Ugljevik, vrijednosti oko 100 miliona evra. U prošloj godini je započet projekat odsumporavanja dimnih gasova koje ispušta termoelektrana „Ugljevik" koji omogućuje produženi rad postojećeg bloka, koji inače ne bi bio moguć ni prema važećim domaćim propisima, niti prema međunarodnim obavezama Republike Srpske. Opšti cilj Projekta je da se izgradnjom postrojenja emisija sumpor-dioksida smanji za 98,4 %. Iz ovoga je jasno da se u Vladi RS u kontinuitetu s ozbiljnošću pristupa pri planiranju rada postojećih i gradnji novih elektrana. S obzirom na radni vijek sistema za odsumporavanje i trajanje obaveza za vraćanje kredita, podrazumijeva se da postojeći blok termoelektrane treba da bude vremenski i tehnički revitalizovan tako da se adekvatno iskoristi njegova postojeća i dodatna vrijednost još 20 godina.
U svakom slučaju projekti dekarbonizacije u energetskom sektoru u našim uslovima su izuzetno osjetljiva pitanja, prvenstveno zbog gubitka velikog broja radnih mjesta, a pogotovo jer u BiH nema tehnologija i industrije koja bi nadomjestila ove gubitke (nuklearne elektrane, tehnologije proizvodnje OIE i dr.) i svako pojednostavljeno posmatranje ovog problema je u najmanju ruku neodgovorno. U svakom slučaju odabir odgovarajućeg proizvodnog miksa elektrana je jedno od strateških pitanja koje se razmatra u okviru analize postojeće Strategije.
MINISTAR
Petar Đokić