PITANJE:
Narodni poslanik Draško Stanivuković, Klub poslanika PDP, postavio je na Drugoj sjednici održanoj 29. januara 2019. godine
POSLANIČKO PITANJE
MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Na osnovu kog zakona, na osnovu kog člana i gdje u Ustavu, napominjem pored mene je Zakon koji detaljno pročitan, Ustav pored mene isto tako, i članci koji kažu da je trajno zabranjeno okupljanje građana na trgu, bez obzira kako se zvalo, koliko poznajem zakon, a dobro sam isčitao ne postoji trajna kategorija zabrane.
Ne postoji univerzalna zabrana, koja nekoj grupi bez obzira kako se zvala, nešto trajno zabranjuje, mene interesuje, da li postoji takav jedan akt, koji ste vi propisali, da li mogu da ga dobijem u pisanoj formi i da mi vi kažete i pokažete, na osnovu čega je MUP donijelo jednu takvu odluku, koliko, napominjem poznajem zakon, ustav ne poznaju takvu kategoriju, a prema članu 30. građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest.
ODGOVOR:
Broj: S/M-
Dana:
REPUBLIKA SRPSKA
NARODNA SKUPŠTINA
PREDMET: Odgovor na poslaničko pitanje, dostavlja se.-
VEZA: Akt Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske broj 04.2-011-44/19
od 07.02.2019. godine.-
Narodni poslanik Draško Stanivuković, Klub poslanika PDP, postavio je na drugoj sjednici Narodne skupštine, održanoj 29. januara 2019. godine, Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, poslaničko pitanje:
''Na osnovu kog zakona, na osnovu kog člana, i gdje u Ustavu, napominjem pored mene je Zakon koji detaljno pročitan, Ustav pored mene isto tako, i članci koji kažu da je trajno zabranjeno okupljanje građana na trgu, bez obzira kako se zvalo, koliko poznajem zakon, a dobro sam isčitao ne postoji trajna kategorija zabrane.
Ne postoji univerzalna zabrana, koja nekoj grupi bez obzira kako se zvala, nešto trajno zabranjuje, mene interesuje, da li postoji takav jedan akt, koji ste vi propisali, da li mogu da ga dobijem u pisanoj formi i da mi vi kažete i pokažete, na osnovu čega je MUP donijelo jednu takvu odluku, koliko, napominjem poznajem zakon, ustav ne poznaje takvu kategoriju, a prema članu 30. građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest.''
U skladu sa članom 80. Poslovnika o radu Vlade Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'', broj 123/18) a u vezi sa članom 263. i 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' broj 31/11 i 34/17) dajemo sljedeći:
O d g o v o r
Javna okupljanja građana, odnosno pravo građana na mirna okupljanja u Republici Srpskoj, regulisano su Zakonom o javnom okupljanju – u daljem tekstu: ''Zakon'' (''Službeni glasnik Republike Srpske'' broj 118/08 od 16.12.2008. godine).
Zakonom se mogu propisati ograničenja prava na javno okupljanje radi zaštite Ustavom utvrđenog poretka, javnog morala i zdravlja ljudi, kao i zaštite sloboda i prava drugih ljudi. Sloboda govora i istupanja na javnom skupu je ograničena zabranom svakog pozivanja i podsticanja na upotrebu nasilja, na nacionalnu, rasnu, vjersku i drugu mržnju i netrpeljivost.
Organizator mirnog okupljanja, odnosno njegov zastupnik, dužan je da podnese prijavu za održavanje mirnog okupljanja kada je to Zakonom određeno. Prijava se podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici MUP-a RS najkasnije 5 dana prije početka održavanja mirnog okupljanja, izuzetno, iz naročito opravdanih razloga, prijava se može podnijeti najkasnije 48 časova prije početka održavanja mirnog okupljanja, uz obrazloženje neprijavljivanja u roku.
Zakonom su propisana ograničenja u pogledu prostora za održavanje mirnog okupljanja. Mirno okupljanje ne može se održavati u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći; u blizini dječijih vrtića i osnovnih škola, dok u njima borave djeca; u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode, osim mirnih okupljanja koja imaju za cilj popularizaciju zaštite prirode i čovjekove okoline, kao i obilježavanje značajnih istorijskih datuma; u blizini spomenika kulture, ako bi to moglo prouzrokovati uništenje ili oštećenje zaštićene vrijednosti; na magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima na način kojim se ugrožava bezbjednost saobraćaja; u blizini objekata koji se posebno obezbjeđuju na udaljenosti najmanje 50 metara od njih.
Zakonom su propisane situacije u kojim nadležni organ rješenjem zabranjuje održavanje mirnog okupljanja: ako je usmjereno na ugrožavanje Ustavom utvrđenog poretka; ako skup nije blagovremeno i uredno prijavljen; ako je prijavljeno okupljanje na prostorima na kojim se u skladu sa Zakonom ne može održavati; ako su ciljevi nesporno usmjereni na kršenje zagarantovanih sloboda i prava čovjeka ili zbog različitih nacionalnih, rasnih, vjerskih ili kulturnih osjećanja i pripadnosti mogu podstaći na nasilje; ako postoji stvarna opasnost da bi održavanjem mirnog okupljanja bila ugrožena bezbjednost ljudi i imovine ili bi došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja ili do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu; ako je to potrebno radi sprečavanja ugrožavanja zdravlja ljudi, na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravstva.
Ovlašćena službena lica nadležnog organa ovlašćena su da spriječe ili prekinu mirno okupljanje ako je usmjereno na ugrožavanje Ustavom utvrđenog poretka; ako se učesnici skupa pozivaju ili podstiču na oružani sukob ili nasilje, nacionalnu, vjersku, rasnu ili drugu mržnju ili netrpeljivost; ako nastupi stvarna i direktna opasnost od nasilja ili drugih oblika narušavanja javnog reda i mira u većem obimu; ako nastupi stvarna ili direktna opasnost po zdravlje učesnika ili drugih ljudi; ako održavanje skupa nije prijavljeno ili je rješenjem nadležnog organa zabranjeno; ako se skup održava na mjestu koje nije navedeno u prijavi i ukoliko redari ne mogu održati red i mir na skupu.
S poštovanjem,
M I N I S T A R
mr Dragan Lukač