PITANjE:
Narodni poslanik Duško Ivić, samostalni poslanik, postavio je na Dvadeset drugoj sjednici održanoj 17. oktobra 2017. godine
POSLANIČKO PITANjE
MINISTARSTVU FINANSIJA
PORESKOJ UPRAVI REPUBLIKE SRPSKE
Da li je pokrenut stečaj i zašto nije pokrenut stečaj u firmama kod kojih račun ne radi, a firme faktički trguju, prodaju imovinu koja u stečajnoj masi bi mogla da reguliše ona prava i obaveze radnika i koje su to firme kod kojih nije pokrenut stečaj, a kod kojih račun nije u funkciji?
ODGOVOR:
Broj: 06.07/012-2420-1/17
Datum: 08.11.2017. godine
NARODNA SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE
Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje
Narodni poslanik Duško Ivić, postavio je 17. oktobra 2017. godine, na Dvadeset drugoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, sljedeće poslaničko pitanje:
„Da li je pokrenut stečaj i zašto nije pokrenut stečaj u firmama kod kojih račun ne radi, a firme faktički trguju, prodaju imovinu koja u stečajnoj masi bi mogla da reguliše ona prava i obaveze radnika i koje su to firme kod kojih nije pokrenut stečaj, a kod kojih račun nije u funkciji?“
U skladu sa članom 82. Poslovnika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 10/09) kao i članom 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 31/11) dajemo sljedeći
ODGOVOR
Poštovani, na postavljeno poslaničko pitanje nemoguće je dati generalan odgovor.
Naime, uslove za pokretanje stečajnog postupka cijeni stečajni sudija prema svakom konkretnom prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka, na osnovu dostavljene dokumentacije od strane predlagača a to mogu biti povjerilac ili sam dužnik. Dakle, sudija odlučuje na osnovu pismenog prijedloga uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije kojom neki povjerilac ili dužnik čini vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.
Sve ovo je pobliže regulisano u Glavi IV, Stečajni postupak, pod 1. Pokretanje stečajnog postuka u Zakonu o stečaju („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 16/16).
Članom 5. ovog Zakona - Razlozi za otvaranje stečajnog postupka, određeno je da :
(1) Razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.
(2) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja.
(3) Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.
(4) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ako:
1. 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze ili
2. je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno
(5) Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti koja će nastupiti u narednih 12 mjeseci .
(6) Zbog prijeteće platežne nesposobnosti samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(7) Razlog za otvaranje stečajnog postupka je i nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili na nezakonit način.
(8) Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije postoji kada stečajni dužnik ne postupa po planu reorganizacije ili postupa suprotno planu reorganizacije na način kojim se bitno ugrožava sprovođenje plana reorganizacije.
Zakonom o unutrašnjem platnom prometu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 52/12) i brojnim podzakonskim aktima reguliše se detaljno obavljanje poslova platnog prometa. Ukoliko bi se i dogodilo da dođe do oštećenja pojedinih povjerilaca tačnije njihovog neravnomjernog namirenja, stečajni upravnik i svaki povjerilac pojedinačno mogu pokrenuti pobojne radnje, što se u praksi čini. Dakle, Zakonom o stečaju omogućeno je pobijanje pravnih radnji koje su omogućile nekom povjeriocu namirenje ili osiguranje a što bi moglo dovesti do oštećenja ostalih povjerilaca.
U slučaju da postoje podaci o nezakonitom postupanju organa upravljanja bilo kojeg privrednog društva, potrebno je to prijaviti nadležnim organima.
S poštovanjem,
MINISTAR
dr Zoran Tegeltija