Narodni poslanik Vukota Govedarica Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko - pravne poslove

Verzija za štampanjePDF верзија

PITANJE:

Narodni poslanik Vukota Govedarica, Klub poslanika SDS, postavio je na Desetoj redovnoj sjednici, 4. jula 2024. godine

POSLANIČKO PITANJE

VLADI REPUBLIKE SRPSKE

REPUBLIČKOJ UPRAVI ZA GEODETSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

                Mještani rubnih sela teritorije grada Trebinja sa područja Popovog polja (Orašje, Čavaš i Dvrsnica), obratili su vam se sa inicijativom o pokretanju postupka preispitivanja katastarskih podataka o liniji razgraničenja između grada Trebinja i opštine Ravno, koja se nalazi u Federaciji BiH, zbog sumnje da se novom digitalnom platformom, po kojoj rade geodetske uprave Republike Srpske i Federacije BiH, grubo narušava linija razgraničenja. Sve to dovodi u zabunu stanovništvo sa ovog područja, a kada je u pitanju rješavanje problema imovinsko-pravne prirode. Prvobitna linija razgraničenja u Dejtonu je išla pravcem Čavaška gradina, iznad sela Dvrsnica, kroz donju zonu Ravnog i Zavale, koja je zajedno sa pravoslavnim manastirom i selom Čvaljina pripadala Republici Srpskoj, kao i dio Bobana sa srpskim selima. Nikada nije objašnjeno kako je došlo do pomenutog pomjeranja. Ta korigovana linija razgraničenja je bila osnov za definisanje teritorije, tada opštine Trebinje, čija geografska karta je i na zvaničnom portalu Grada. U međuvremenu se pristupilo postupku digitalizacije svih zemljišnih nekretnina na teritoriji BiH i taj postupak je u toku.

                Nakon što je „Geoportal BiH“ objavio elektronske podatke katastarskih parcela i teritorije opština sa naseljenim mjestima u navedenom južnom dijelu, grad Trebinje je dodatno oštećen, tako da je nova međuentitetska linija pomjerena i prolazi kroz selo Orašje (Popovo polje) dijeleći ga na dva dijela.

                Takođe, nova linija razgraničenja, prema podacima „Geoportala BiH“, jasno pokazuje pomjerenu granicu na štetu grada Trebinja i sela Orašje, koje se nalazi u Popovom polju.

                Zbog svega navedenog neophodno je izvršiti preispitivanje linije razgraničenja navedene teritorije grada Trebinja, koja se nalazi u zoni Popovog polja, utvrditi činjenično stanje o kojem ćete me pismeno obavijestiti i detaljno obrazložiti postojeći problem.

 

ODGOVOR:

Broj: 21.01/052-391/24

Datum: 16.10.2024. godine

NARODNA SKUPŠTINA

REPUBLIKE SRPSKE

PREDMET: Odgovor na poslaničko pitanje, d o s t a v lj a   se

Narodni poslanik Vukota Govedarica, Klub poslanika SDS, na 10. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj 02. jula 2024. godine, postavio je poslaničko pitanje:

„Mještani rubnih sela teritorije Grada Trebinje sa područja Popovog polja (Orašje, Čavaš i Dvrsnica), obratili su vam se sa inicijativom o pokretanju postupka preispitivanja katastarskih podataka o liniji razgraničenja između grada Trebinje i opštine Ravno koja se nalazi u Federaciji BiH, zbog sumnje da se novom digitalnom platformom po kojoj rade geodetske uprave Republike Srpske i Federacije BiH grubo narušava linija razgraničenja. Sve to dovodi u zabunu stanovništvo sa ovog područja, a kada je u pitanju rješavanje problema imovinsko-pravne prirode. Prvobitna linija razgraničenja u Dejtonu je išla pravcem Čavaška gradina, iznad sela Dvrsnica, kroz donju zonu Ravnog i Zavale, koja je zajedno sa pravoslavnim manastirom i selom Čvaljina pripadala Republici Srpskoj, kao i dio Bobana sa srpskim selima. Nikada nije objašnjeno kako je došlo do navedenog pomjeranja. Ta korigovana linija razgraničenja je bila osnov za definisanje teritorije tada opštine Trebinje, čija geografska karta je i na zvaničnom portalu grada. U međuvremenu se pristupilo postupku digitalizacije svih zemljišnih nekretnina na teritoriji BiH i taj postupak je u toku.

Nakon što je Geoportal BiH objavio elektronske podatke katastarskih parcela i teritorije opština sa naseljenim mjestima u navedenom južnom dijelu, grad Trebinje je dodatno oštećen, tako da je nova međuentitetska linija pomjerena i prolazi kroz selo Orašje (Popovo polje) dijeleći ga na dva dijela.

Takođe, nova linija razgraničenja, prema podacima Geoportala BiH, jasno pokazuje pomjerenu granicu na štetu grada Trebinje i sela Orašje, koje se nalazi u Popovom polju.

Zbog svega navedenog neophodno je da izvršite preispitivanje linije razgraničenja navedene teritorije grada Trebinje, koja se nalazi u zoni Popovog polja, utvrdite činjenično stanje o kome ćete me pismeno obavijestiti i detaljno obrazložiti postojeći problem. “

U skladu sa članom 80. Poslovnika o radu Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 123/18) kao i članom 245. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20), dajemo sljedeći

O D G O V O R    

U vašem dopisu navodite sumnje mještana rubnih sela teritorije grada Trebinje sa područja Popovog Polja da se novom digitalnom platformom po kojoj rade geodetske uprave Republike Srpske i Federacije BiH grubo narušava linija razgraničenja između grada Trebinja u Republici Srpskoj i opštine Ravno u Federaciji BiH.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove izvršila je 2006. godine digitalizaciju katastarskih planova za katastarsku opštinu Zavala, grad Trebinje. Digitalizacijom katastarskih planova nije mijenjana entitetska linija, nego je izvršeno skeniranje, georeferenciranje i digitalizacija sadržaja analognih katastarskih planova sa propisanom tačnošću za svaku zadatu razmjeru katastarskog plana. Uvidom u topografske karte razmjere 1:50 000 koje je izradilo Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država 1996. godine, manastir Zavala ne pripada entitetu Republika Srpska.

Granična linija između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine definisana je Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, odnosno Aneksom 2. ovog Sporazuma – „Sporazum o graničnoj liniji između entiteta i odnosnim pitanjima“. Ovim Aneksom definisan je geografski (prostorni) položaj granične linije između entiteta, kao i sva bitna pitanja vezano za graničnu liniju između entiteta.

Tačnost položaja granične linije između entiteta je navedena i u samom mirovnom sporazumu, gdje se u tački 1. člana 4. Aneksa 2. navodi sljedeće: „Linija na mapi razmjere 1:50 000 koja će se priložiti u Dadatku a koja linija određuje graničnu liniju između entiteta, te linije na mapi razmjere 1:50 000 koja će se priložiti u Dodatku A Aneksa 1-A a koje linije određuju zonu razdvajanja između entiteta i liniju dogovorenog prekida vatre i njenu zonu razdvajanja koje Strane prihvataju kao kontrolne i definitivne, tačne su do otprilike 50 metara.“

Tačkom 2. člana 4. Aneksa 2 Mirovnog sporazuma predviđeno je da  “Predstavnici Strana mogu, u koordinaciji sa i pod nadzorom IFOR-a, obiljeležiti gore opisane linije i zone. Konačnu riječ za postavljanje tih obeležja imaće IFOR. Te linije i zone su definisane mapama i dokumentima o kojima su se saglasile Strane, a ne fizičkom lokacijom obeležja“. Identifikovanu graničnu liniju treba usaglasiti sa Federacijom BiH.

Zaključcima Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-1654/09 od 03.09.2009. godine, broj  04/1-012-2-2670/11 od 24.11.2011. godine i broj 04/1-012-2-1094/12 od 16.05.2012. godine, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljem tekstu Uprava) je zadužena da obavi stručni geodetski posao identifikacije entitetske granice, te da pripremi informaciju o potrebnim kadrovskim, finansijskim i materijalnim sredstvima i vremenu u kom se posao ima obaviti.

Prethodno je Republika Srpska, shvatajući ozbiljnost zadatka, preduzela određene aktivnosti, te je Odlukom Predsjednika Republike Srpske broj 01-07/96 od 03.01.1996. godine osnovala Republičku i opštinske komisije za razgraničenje Republike Srpske sa Federacijom Bosne i Hercegovine. Nažalost, ove komisije za sav ovaj period nisu uradile ništa iz jednog prostog razloga, a to je što je druga strana sve vrijeme vršila opstrukciju ne želeći iz političkih razloga da se ovo prije svega tehničko (a za mnoge građane i životno) pitanje riješi.

Zajednička komisija nije počela sa radom iako je od Dejtonskog sporazuma prošlo dvadesetosam godina, tako da još uvijek nije precizno utvrđen ni jedan dužni metar granične linije između entiteta (izuzev na Dobrinji u Sarajevu – tamo gdje je to bio interes Federacije BiH, i to putem arbitražne odluke).

Takođe, Vlada Republike Srpske, u okviru svojih nadležnosti, preduzela je niz aktivnosti u vezi sa obavezma definisanim Dejtonskim mirovnim sporazumom, a koje se odnose na  entitetsku liniju, i to:

  • predložila članove iz Republike Srpske u zajedničku Komisiju za utvrđivanje  međuentitetske linije razgraničenja,
  • imenovala koordinatora između NATO, EUPM i organa iz Federacije BiH i BiH u vezi rješavanja pitanja opisivanja međuentitetske linije razgraničenja,
  • uputila  Savjetu ministara BiH urgenciju za formiranje međuentitetske komisije za opis granice između Republike Srpske i Federacije Bih.

 

Na osnovu naprijed navedenog da se zaključiti da je Republika Srpska sve svoje obaveze vezano za aktivnosti oko međuentitetske linije razgraničenja ispunila, dok je Federacija BiH cijeli predhodni period uporno i sistematski opstruisala ovaj proces i odbijala da ispuni svoj dio međunarodno preuzetih obaveza.

Na kraju napominjemo da je Vlada Republike Srpske donijela Zaključak broj 04.1/1-012-2-1577/17 od 22.06.2017. godine kojim zahtijeva od Savjeta ministara BiH da pokrene postupak u cilju formiranja Zajedničke međuentitetske komisije za opis granične linije između entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te istim zadužuje Ministarstvo pravde Republike Srpske da uputi zahtjev Savjetu ministara BiH za formiranje navedene komisije.

Ministarstvo pravde Republike Srpske dostavilo je pod brojem 08.040/052-5452/17 od 21.07.2017. godine Savjetu ministara Bosne i Hercegovine inicijativu za pokretanje postupka u cilju formiranja Zajedničke međuentitetske komisije za opis granične linije između entiteta Republika Srpska i entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

 

 

Dostavljeno:                                                                                                          DIREKTOR

1. Naslovu,

2. Aрхива.                                                                                                            Мр Драган Станковић

                                                               

                                                                                                             

 

 

 

 

 

04.07.2024

Ime poslanika:

Saziv: 
11