Javna rasprava o Nacrtu ustava u Doboju: Velika podrška novom ustavu Srpske, moguć i referendum

Javna rasprava o Nacrtu ustava Republike Srpske, sedma po redu, održana je danas u Skupštini grada Doboja.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, koji je prisustvovao javnoj raspravi, rekao je mu je čast što se ovaj proces odvija u zakonskom roku koji je dala Narodna skupština, kao i da je, sumirajući ono što se čulo na javnim raspravama, veoma zadovoljan  velikom podrškom u naporima da se donese novi ustav Republike Srpske.

„Istovremeno vidjeli smo i izjave onih koji ne dolaze na javne rasprave, a komentarišu ih iz nekog političkog miljea, da li opozicionog ili nekog drugog sektora. Uvijek smo spremni da  provjerimo na referendumu šta narod misli. Ukoliko oni smatraju da je odluka u Narodnoj skupštini o promjenama Ustava plod političkog trenutka uvijek možemo da to provjerimo kod naroda i da provedemo referendum kao alternativu“, rekao je predsjednik Stevandić.  

Predsjednik Radne grupe koja pomaže Odboru za Ustavna pitanja Narodne skupštine u pripremi i izradi novog ustava prof. dr Vitomir Popović rekao je da je zadovoljan velikim interesovanjem za javne rasprave u svim gradovima u kojima su održane.

Pojasnio je da Radna grupa radi na tekstu Nacrta ustava i da je njen zadatak više tehničke prirode, a to je da daju prijedloge i sugestije na tekst Nacrta ustava i upute ih Odboru za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.

„Nakon toga, zajedno sa Odborom, treba da dođemo do konačne verzije teksta novog ustava, koji bi usvojila ili Narodna skupština ili bi, kako predsjednik reče, bio usvojen putem referenduma“, rekao je Popović.

Istakao je da je Ustav iz februara 1992. godine osnova za donošenje novog ustava.

„Nama je Ustav iz februara 1992. godine osnova za donošenje novog ustava. Mi se njega nikad nismo odrekli, iako je veliki broj amandmana nametnut od strane visokih predstavnika, naročito Volfanga Petriča, koji je tu dužnost obavljao od 1999. do 2002. godine, a potom Pedija Ešdauna, od 2002. do 2006. godine. Oni su napravili čitav niz intervencija na Ustav i u  značajnoj mjeri promijenili i unutrašnju strukturu i uticali na zakonodavstvo koje proizilazi iz Ustava kao najvišeg pravnog i političkog akta. Budući da danas imamo oko 114 amandmana na Ustav, a u pravnoj proceduri nije običajeno da se radi prečišćeni tekst ustava, krenulo se u donošenja novog ustava“, rekao je prof. Popović.

Naglasio je da je osnova za donošenje ovog ustava ustavna rješenja iz 1992. godine, uz poštovanje svih standarda koji važe u oviru organizacije UN i Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.

„Želim da naznačim samo dvije ili tri stvari koje bi po mom mišljenju bile izvan onoga što na određen način predstavlja ljudska prava i slobode. To su pitanja određivanja glavnog rada Republike Srpske i prestonice. Novim ustavom predviđeno je da je glavni grad Banjaluka, a da je prestonica u Istočnom Sarajevu na Palama“, rekao je Popović.

On je dodao da će, što se tiče primjene evropskih standarda o zaštiti ljudskih prava, svi građani Srpske biti ravnopravni i jednaki, da će imati pravo da biruju i da budu birani.

„Značajan dio nadležnosti koje su nametnuli visoki prestavnici treba da bude brisan iz novog ustava. Visoki predstavnici nisu imali pravo da to rade čak ni u skladu sa Bonskim ovlašnjenjima iz 1997. godine, jer su Bonska ovlaštenja akt političkog karaktera, a Dejtonski mirovni sporazumi akt međunarodnog prava. Dakle, to je međunarodni ugovor i njegove norme su obavezujući za razliku do akata političkog karaktera koji nemaju nikakvog pravnog značaja“, rekao je Popović.

On je istakao da se značajna novina odnosi i na Vijeće naroda Republike Srpske, koje nije bilo predviđeno Ustavom iz 1992. godine, nego ga je nametnuo Volfang Petrič.

„Nije sporna činjenica da je bilo moguće formirati neku komisiju koja bi, u skladu sa međunarodnim standardima iz oblasti ljudskih prava, vodila računa o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa, ali to nije mogao biti drugi dom pored Narodne skupštine Republike Srpske. Pogotovo se nije moglo dozvoliti da dva-tri pojedinca blokiraju zakone koje donosi Narodna skupština.  Pored toga, evo  17 godina od nametanja tih amandmana od strane Petriča,  mi još uvijek nemamo Vijeće naroda na nivou Federacije BiH, a zaklinjemo se u ravnopravnost i konstitutivnost“, naglasio je prof. Popović.

Dodao je da se radi i na određenim rješenjima koja se odnose na  vraćanje oduzetih nadležnosti.

„Vi znate da su visoki predstavnici u najvećoj mjeri intervenisali na zakonodavstvo Republike Srpske. Prije svega tu mislim na Sud BiH, koji je izgubio čitav niz svojih ovlaštenja i nadležnosti, odnosno izgubio je ono što je predstavljalo smisao njegovog osnivanja.  Budući da je Dejtonskim mirovnim sporazumom bilo predviđeno da će se sporovi između entiteta rješavati na bazi arbitriranja u skladu s aneksom 5. sporazuma, Republika Srpska je prihvatila da se formira Sud BiH, ali ne sa ovakvim nadležnostima, ne sa ovakvim ovlaštenjima i zloupotrebom prava“, rekao je Popović.   

Istakao je da Republika Srpska ima puno  pravo da sve ono što je nametnuto,  a nije dalo očekivane rezultate, preispita i smjesti tamo gdje mu je mjesto.

„To je naš zadatak i  mi ćemo na tome da radimo“, zaključio je Popović.

Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici grada Dovoja, boračkih organizacija, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja V ulić, narodni poslanik Petar Jelić, član Radne grupe Ljubinko Mitrović , kao i brojni građani.