Konferencija o građanskoj inicijativi u parlamentima: Jedino Republika Srpska ima zakonsko rješenje koje definiše saradnju i proces pokretanja inicijativa

Predsjednik Odbora za pitanja djece, mladih i sporta Milica Ijačić i predstavnici Službe Narodne skupštine Republike Srpske učestvovali su u radu konferencija pod nazivom „Parlamenti u Bosni i Hercegovini i građani: Put prema uspješnom partnerstvu – Građanska inicijativa u parlamentima u Bosni i Hercegovini na državnom, entitetskom i nivou Brčko distrikta BiH“, koja je u organizaciji Misije OEBS-a održana u  Parlamentarnoj skupštini BiH.

Konferenciji su prisustvovali i predstavnici Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta FBiH, Parlamenta Brčko distrikta BiH, te predstavnici međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva.

Tema konferencije bila je na koji način poboljšati mehanizmime građanskog učešća i inicijative kada je riječ o radu parlamenata, kao i kako do većeg učešća građana u procesu donošenja zakonskih rješenja.

U uvodnom obraćanju šef Misije OEBS-a u BiH Brajan Agler rekao je da  je cilj ove konferencije da otkrije načine i dobre prakse sa ciljem što bolje komunikacije građana sa parlamentima.

On je istakao da saradnja parlamenata i građana nadilazi donošenje i izmjenu zakona, već da je tu riječ o jačanju povjerenja. Dodao je da je saradnja zakonodavca i građana, kojima služe, veoma važna u jačanju svake demokratije, te da će Misija OEBS nastaviti da jača proces uključenosti građana u donošenje odluka.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić istakao je da je građanski aktivizam u parlamentarnom životu veoma bitan, ali da se o njemu rijetko govori.

Marko Martić, izvršni direktor Centra za istraživanje i studije – GEA predstavio je rezultate istraživanja o učešću građana u donošenju odluka u parlamentima, ističući da jedino Republika Srpska ima Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi.

„Građanska inicijativa u Republici Srpskoj detaljno je razrađena. Na nivou BiH ne postoji poseban propis za podnošenje građanske inicijative, a i u FBiH ovo pitanje još uvijek nije regulisano posebnim zakonom. U parlamentarnoj proceduri je Nacrt zakona o građanskoj inicijativi. Takođe u Brčko distriktu ne postoji zakon kojim se definišu procedure kada je riječ o građanskoj inicijativi“, rekao je on.

Istakao je da je GEA iz tog razloga mogla samo u Republici Srpskoj da istražuje primjenu Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi za čije pokretanja je potrebno 3000 potpisa.

Martić je rekao da se osnovna zamjerka, u vrijeme istraživanja, ticala kratkog roka od sedam dana koliko je potrebno od podnošenja inicijative do prikupljanja potpisa.

Rukovodilac Odsjeka za evropske integracije i međunarodne aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske Andrijana Marjanović rekla je da je u međuvremenu došlo do izmjene ovog zakona, te da je rok produžen na 30 dana, što je dovoljan vremenski rok.

Ona je dodala da je usvajanjem Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi Republika Srpska pokazala da prepoznaje važnost uključenosti građana u rad parlamenta.

„Služba je na raspolaganju građanima, a ishod je nešto što ne zavisi od nas. Kada imate zakonski okvir, onda proces zavisi od svih učesnika“, rekla je ona.

Savjetnica za zakonodavnu podršku ODIHR Nadia Sirenko govorila je o tome koja su to rješenja i primjeri dobre prakse u demokratskom procesu izrade kvalitetnih zakona u zemljama članicama OEBS-a, dok je Nermin Tipura, pravni savjetnik Misije OEBS-a, istakao da građanska inicijativa morati biti dio svakog skupštinskog poslovnika o radu.

On je istakao da BiH ima četiri zakonodavca, ali i još jednog - OHR, ali da se postavlja pitanje da li se oni konsultuju sa građanima prilikom donošenja zakonskih rješenja.

„U Republici Srpskoj imamo zakonske mehanizme kada je riječ o podnošenju građanskih inicijativa. Takođe, imamo pad interesovanja NVO kada je riječ o zahtjevima prisustva sjednicama radnih tijela“, rekao je on.

Robert Mišić, viši savjetnik u Vladi Hrvatske, rekao je da je Hrvatska u cilju uključenosti građana u zakonodavni proces otvorila on line platformu na koju postavlja prijedloge zakonskih rješenja o kojima građani mogu da se izjasne i iznesu svoje primjedbe.

„Bez toga nema zakonodavnog procesa u Hrvatskoj. Na platformu za savjetovanje sa građanima se postavljaju svi prijedlozi zakona i u roku od 30 dana građani iznose svoje primjedbe. Trenutno on line platforma za savjetovanje sa građanima ima 60.000 učesnika", rekao je on.

Takođe je dodao da je za pokretanje građanske inicijative, kada je riječ o Evropskoj uniji, potrebno prikupljanje milion potpisa građana iz sedam zemalja članica.

Nakon diskusije, učesnici konferencije složili su se o potrebi boljeg pravnog uređenja oblasti građanske inicijative i učešća građana u donošenju odluka, kao i o potrebi veće informiranosti i edukacije građana o njihovim pravima i mogućnostima.

U radu konferencije su iz Narodne skupštine učestvovali i sekretar Odbora jednakih mogućnosti Orjena Vuković, sekretar Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Nataša Pavić Kutlešić, rukovodilac Odsjeka za protokol Danka Ignjatović i rukovodilac Odsjeka za odnose sa javnošću Mirjana Kusmuk, te generalni sekretar Vijeća naroda Republike Srpske Nebojša Zgonjanin.