Narodna skupština usvojila Zaključke u vezi sa političko-ekonomskom situacijom u BiH

 Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas na 27. posebnoj sjednici 13 zaključaka u vezi sa političko-ekonomske situacije u BiH, koje su predložili klubovi poslanika SNSD-a, SP-a, DEMOS-a, Ujedinjene Srpske i NPS-a.

Z A К LJ U Č C I
u vezi sa političko-ekonomskom situacijom u Bosni i Hercegovini

1.    Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da nisu prestali razlozi zbog kojih je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zaključke na Dvadesetoj posebnoj sjednici  održanoj dana 30. 7. 2021. godine.

2.    Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da su se predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH ponašali i djelovali u skladu sa zaključcima usvojenim na Dvadesetoj posebnoj sjednici održanoj dana 30. 7. 2021. godine.

3.    Narodna skupština traži da predstavnici Republike Srpske izabrani u Parlamentarnu skupštinu BiH predlože zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid.

4.    Narodna skupština Republike Srpske traži od Vlade Republike Srpske da u parlamentarnu proceduru uputi zakon o finansiranju nevladinih organizacija.

5.    Narodna skupština Republike Srpske podržava što skorije usvajanje i stupanje na snagu zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu.

6.    Narodna skupština Republike Srpske će osnovati radno tijelo za borbu protiv korupcije i svojim aktima predvidjeti da na čelu tog radnog tijela bude predstavnik opozicije.

7.    Narodna skupština Republike Srpske traži od Parlamentarne skupštine BiH da prije svake sjednice dostavi Narodnoj skupštini sve materijale na razmatranje radi zauzimanja stavova u adekvatnom vremenskom roku.

8.    Narodna skupština traži od Savjeta ministara BiH da prije svake sjednice dostavi sve materijale Vladi Republike Srpske na razmatranje radi zauzimanja stavova u adekvatnom vremenskom roku.

9.    Narodna skupština traži od Predsjedništva BiH da prije svake sjednice dostavi sve materijale predsjedniku Republike Srpske radi zauzimanja stavova u adekvatnom vremenskom roku.

10.     Narodna skupština Republike Srpske smatra da je u skladu sa zaključcima sa Dvadesete posebne sjednice, da predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH mogu da prisustvuju sjednicama, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke Narodne skupštine Republike Srpske, Vlade Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske, respektivno.

11.     Narodna skupštine Republike Srpske predlaže predsjedniku Republike Srpske da uputi ponovni poziv predstavnicima institucija i drugih konstitutivnih naroda iz FBiH za razgovor i dijalog o mogućim rješenjima za prevazilaženje trenutne krize u BiH.

12.     Narodna skupština Republike Srpske ostaje pri stavu da BiH može egzistirati samo na bazi Ustava BiH i dogovora između dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

13.     Ovi zaključci stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.  

Na sjednici su se obratili svi lideri parlamentarnih političkih partija sa sjedišem u Republici Srpskoj, kao i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nije se odazvao pozivu predsjednika Narodne skupštine da prisustvuje sjednici i izloži svoje stavove.

Na početku sjednice poslanicima se obratio predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, koji je, u skladu sa Poslovnikom, zakazao današnju sjednicu i predložio dnevni red.

Obraćanje objavljujemo u cijelosti:

„Poštovani narodni poslanici,

uvaženi gosti,

dame i gospodo,

sve vas srdačno pozdravljam na početku današnje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Očekujem, i nadam se, da će ona polučiti rezultate zbog kojih smo i sazvali ovu posebnu sjednicu našeg parlamenta. Hoće li na kraju našeg zasjedanja tako zaista i biti, zavisi od svih nas koji smo danas ovdje. Prije svega i najviše od nas samih. Zbog toga smo svi mi, ne samo pozvani, nego i dužni, da damo sve ono najbolje od sebe, kako bi ova sjednica bila uspješna i opravdala razloge sazivanja i održavanja.

Dame i gospodo,

svima vama koji ste danas ovdje, pa i cjelokupnoj javnosti Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koja prati aktuelna politička zbivanja na ovim geopolitičkim prostorima, jasno je da u ovoj zemlji štošta nije, najblaže rečeno, u redu u posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno od kraja jula prošle godine. To je vrijeme, onaj ključni istorijski trenutak u kojem je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Incko, neustavno donio odluku kojom je nametnuo izmjene Кrivičnog zakona u BiH, što je bio okidač koji je snažno doprinio akceleraciji političkih tenzija i pogoršanju ukupne političke, ali i ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini. Politički odnosi između političkih aktera u javnom prostoru Bosne i Hercegovine su se drastično i dramatično pogoršali, postali su napeti, nepredvidivi, s tendencijom daljeg pogoršanja. Da je to tako, potvrđuje i ishod pregovora o izmjeni Izbornog zakona BiH prije koji dan u Neumu, u kojima nisu učestvovali predstavnici Republike Srpske, tako da ovaj put odgovornost ne može pasti na Srbe i Republiku Srpsku.

Кao što znate, nema saglasnosti među državno-administrativnim, političkim i narodnosnim konstituensima Bosne i Hercegovine o ovom i drugim uzrocima pogoršanja odnosa među njima. Ako je tako kad je riječ o uzrocima, onda nije čudo što nema saglasnosti ni o ishodima i posljedicama takvih odnosa na javnoj političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Ali, kao što je davno napisao jedan poznati pjesnik, gdje je (uzrok) opasnost(i), tu je i spas. Naravno, kad se uzroci otklone.

I, što je posebno zabrinjavajuće, nema, odnosno do sada nije bilo, ni suštinskog razgovora o svemu tome, nije bilo, i još nema, dijaloga između glavnih protagonista političkog života ovdje kod nas, u Bosni i Hercegovini, iako je povremeno, tu i tamo, bilo nekih bilateralnih susreta između predstavnika pojedinih političkih stranaka ili pojedinačnih nosilaca javnih ili državnih funkcija. Ipak, s obzirom na dubinu i gustinu problema sa kojima se suočavamo u posljednje vrijeme, to je nedovoljno.

Ako hoćemo da prevaziđemo stanje u kojem se trenutno nalazimo, a ja sam uvjeren da to hoćemo svi mi koji smo danas ovdje, kao i ogromna većina građana ove zemlje, bez obzira u kojem entitetu žive i kako se nacionalno i konfesionalno opredjeljuju, moramo razgovarati. U ime tog imperativa, a s ciljem prevazilaženja stanja u kojem se nalazimo, moramo se sastajati, susretati i razgovarati. Moramo što prije otpočeti dijalog o svim tzv. otvorenim pitanjima i drugim preprekama uspješnijem artikulisanju problema u ovoj političkoj zajednici.

Mi, koji smo danas nosioci odgovornih funkcija u institucijama vlasti, bilo na nivou institucija BiH, bilo entiteta ili kantona, odnosno u političkim strankama, ne smijemo biti neodgovorni i probleme sa kojima se očigledno suočavamo, gurati „pod tepih“ i ostavljati ih neriješenim u nasljeđe budućim generacijama. Ako već nemamo ni približno usaglašene ocjene o prošlosti, nema opravdanja za stalno sukobljavanje o budućnosti.

Zbog toga je neko morao prvi da „startuje“, inicira i organizuje dijalog o svim krucijalnim pitanjima koja se tiču odnosa i života u Bosni i Hercegovini. Naravno, u Bosni i Hercegovini kakva je ugovorena i legalizovana u Dejtonu, a definitivno potvrđena u Parizu, krajem 1995. godine, a ne nekoj virtuelnoj i skrojenoj po mjeri samo jednog činioca složene konstitucije BiH, svejedno da li je to entitet ili konstitutivni narod. Bosna i Hercegovina je odavno množina: dva etniteta, tri konstitutivna naroda i više nacionalnih manjina, tri ili četiri religije, tri kulture i tradicije itd. Zbog toga se ništa bitno u njoj ne može dogoditi i uspješno graditi ukoliko se ne polazi od te i takve njene triangularnosti.

I, evo, Narodna skupština Republike Srpske je prepoznala težinu aktuelnih problema, prvenstveno političkih, a zatim i ekonomskih i osjeća se pozvanom da otvori razgovor o toj temi i tim problemima, ne dovodeći u pitanje prava i drugih nadležnih da to isto rade, pa je s tim ciljem i zakazala ovu svoju posebnu sjednicu, u uvjerenju da je ona trenutno najpodesniji forum na kojem bi se čula i međusobno suočila svekolika razmišljanja, ideje i prijedlozi, prije svega o načinima i mogućnostima prevazilaženja problema koji opterećuju političke odnose u BiH u posljednje vrijeme.

Istine radi, Narodna skupština Republike Srpske je i do sada nekoliko puta, na više svojih posebnih zasjedanja, otvarala debatu o stanju u Bosni i Hercegovini i poziciji Republike Srpske u njoj, donosila određene zaključke, deklaracije i druge pravne i političke akte, u kojima je nudila i pozivala na dijalog sa, prije svega, političkim predstavnicima drugog entiteta u BiH, tj. Federacijom Bosnom i Hercegovinom, ali i sa predstavnicima institucija Bosne i Hercegovine, te predlagala načine rješavanja nekolikih gorućih političko-ekonomskih pitanja, o čemu ima više naznaka i u pisanom radnom materijalu koji ste dobili u pozivu za ovo zasjedanje, i koji treba da posluži samo kao podsticaj za raspravu.

Međutim, na sve te inicijative i pozive aktera iz Republike Srpske, prije svega njenih institucija, nije bilo adekvatnog odgovora, da ne kažem nikakvog. Najčešći odgovor političkih subjekata i faktora iz Federacije BiH, posebno rukovodstava nekih političkih stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, bio je da se razgovori moraju odvijati u institucijama u BiH, a ne između lidera i predstavnika političkih stranaka, bez obzira da li one konstituišu i vrše vlast ili ne. Takođe, i izjave predstavnika tzv. međunarodne zajednice bile su, najblaže rečeno, nemušte i neproduktivne ili su, pak, opravdavale reakcije i ponašanje samo jedne strane u BiH, bošnjačke političke elite.

Pa, evo, Narodna skupština je institucija Republike Srpske, a Republika Srpska je, nadam se za sve nas, neupitna dejtonska činjenica. U toj najvišoj predstavničkoj, ustavotvornoj i zakonodavnoj instituciji Republike Srpske, zakazali smo razgovor o stanju i odnosima u Bosni i Hercegovini, i nema opravdanja za neučestvovanje u njemu. Neučestvovanje u njenom zasjedanju, znači neprihvatanje njenog fakticiteta, znači neprihvatanje dijaloga o krucijalnim pitanjima ustrojstva i funkcionisanja Bosne i Hercegovine, a što za posljedicu ima prolongiranje rješavanje problema koji komplikuju odnose u njoj.

Mi iz Republike Srpske smo spremni da u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu učestvujemo u dijalogu o istim temama sa predstavnicima Federacije Bosne i Hercegovine u njenim institucijama, a potom, kad se steknu uslovi za to, i u institucijama same Bosne i Hercegovine. Uvjeren sam da dijelite moje uvjerenje da će učesnici bilo kojeg dijaloga naći pogodno mjesto i pravi trenutak za njega, ukoliko su posvećeni nalaženju rješenja za probleme koji opterećuju odnose strana učesnica dijaloga, ukoliko su akteri dijaloga posvećeni cilju. A cilj današnjeg i svakog budućeg razgovora o BiH, na bilo kojoj adresi u BiH, jeste i treba da bude očuvanje mira, stabilnosti, očuvanje dejtonske arhitekture Bosne i Hercegovine, unapređenje političkog sistema, razvoj ekonomije i stvaranje boljih uslova života naših građana. Sve ostalo proisteći će iz rješenja „uskih grla“ u navedenim oblastima života i rada u BiH.

Uvažene kolege poslanici, poštovani gosti,

imajuću u vidu sve prethodno naznačeno, opredijelio sam se, koristeći poslovničke mogućnosti, za zakazivanje današnje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske u ponuđenom formatu i akterima. Sa nama je danas ovdje, među ostalim uvaženim gostima, koji su ovom prilikom takođe i u ulozi svojevrsnih domaćina, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH gospodin Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH. Istine radi, na ovo zasjedanje je bio pozvan gospodin Bakir Izetbegović, lider još jedne stranke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja ima poslanike u ovoj Narodnoj skupštini, ali on iz nekih razloga nije iskoristio mogućnost da se obrati na ovom zasjedanju našeg parlamenta, uprkos pozivu da to uradi. Međutim, on u pisanoj korespondenciji sa predsjednikom Narodne skupštine, što je takođe svojevrsni oblik dijaloga, nije propustio priliku da kaže zbog čega nije došao i da postavi uslove koje bismo mi trebali da ispunimo, e da bi on došao i obratio se narodnim poslanicima. Naravno da se može i bez onog koga nema, bez obzira što sam uvjeren da neće proći mnogo vremena do susreta triju strana u BiH. Tim prije i više, sa dostojnom pažnjom saslušaćemo izlaganje g. Dragana Čovića.

Кao što ste već primijetili, mi vam za današnju sjednicu nismo servirali nikakve unaprijed pripremljene zaključke, stavove ili odluke. Ne, htjeli smo da vodimo razgovor o pitanjima koja proizlaze iz teme definisane dnevnim redom, da nikoga ni sa čim ne uslovljavamo niti namećemo poželjna rješenja za bilo koga ko u raspravi učestvuje. Ukoliko, pak, u današnjem dijalogu svi zajedno dođemo do nekih rješenja, lako ćemo se dogovoriti, danas ili kasnije, o zaključcima ili drugim pravnim i političkim aktima koji bi bili norma i putokoz kojim putem dalje ka pacifikaciji napetosti u BiH i boljem i većem međusobnom uvažavanju.

Pozivam vas da u tolerantnoj atmosferi, s punim uvažavanjem drugog i drugačijeg opredjeljenja i mišljenja, damo doprinos artikulisanju otvorenih pitanja pravno-političke i socijalno-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku njene povjesnice“.