Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske: Svaki saziv imao teške trenutke, ali smo preživjeli sve potrese

Datum: 
23.10.2020 - 09:30

Svaki saziv Narodne skupštine je imao pred sobom teške trenutke i donosio teške odluke, ali zahvaljujući čvrstim temeljima na kojima je napravljena, konstitutivnim aktima i zakonima koje je donosila Skupština, Republika Srpska je preživjela sve potrese i nastavila da se razvija i da napreduje, kao i njen parlament.

Poručio je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, povodom 29 godina od formiranja Skupštine srpskog naroda u BiH na čijim temeljima je nastao današnji republički parlament.

Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine, nakon što su Hrvati i muslimani u tadašnjoj Skupštini SRBiH donijeli Deklaraciju o nezavisnosti, preglasavajući srpske poslanike koji su zatim dali zeleno svjetlo za formiranje novog najvišeg zakonodavnog organa srpskog naroda. To je, kako je istakao Čubrilović, bio istorijski korak u osnivanju Republike Srpske.

- Bila je to istorijska odluka. Hrabra, mudra i vizionarska odluka srpskih poslanika tog oktobra 1991, iako iznuđena stalnim marginalizovanjem i preglasavanjem srpskog naroda u tadašnjoj SRBiH. Osnivanjem Skupštine su postavljeni temelji Srpske kroz organizovanje zakonodavne, izvršne, a kasnije i sudske vlasti. Osnivanjem parlamenta koji je donio konstitutivne akte Srpske - Deklaraciju i Ustav, Srbi u BiH obezbijedili su pravo na ravnopravnost i uvažavanje stavova unutar tadašnje SRBiH koje je nekoliko godina kasnije, nakon, nažalost, krvavog ratnog perioda, verifikovano Dejtonskim mirovnim sporazumom i priznavanjem Republike Srpske kao jednog od dva konstitutivna entiteta koja čine državnu zajednicu BiH - rekao je Čubrilović.

GLAS: Koje odluke tog saziva Skupštine smatrate najznačajnijim?

ČUBRILOVIĆ: Uz Odluku o osnivanju Skupštine srpskog naroda u BiH, veoma značajna je Odluka o ostajanju srpskog naroda iz BiH u zajedničkoj državi Jugoslaviji, koja je donesena na Prvoj sjednici Skupštine srpskog naroda u BiH, 24. oktobra 1991, a građani su je potvrdili na referendumu (plebiscitu) 9. i 10. novembra iste godine. Poslije toga Skupština je donijela temeljne akte na kojima i danas počiva Srpska - 9. januara 1992. godine je donijela Deklaraciju o proglašenju Republike Srpskog naroda u BiH, a taj datum proslavljamo kao Dan republike. Još jednu istorijsku sjednicu poslanici su održali 28. februara 1992. kada su donijeli Ustav Srpske Republike i Ustavni zakon, zatim 12. maja iste godine donijeli su Odluku o formiranju Vojske Republike Srpske. Na toj sjednici Narodna skupština je izabrala i Predsjedništvo Republike. Prvi saziv poslanika se  suočavao sa mnogim krupnim i prelomnim odlukama, među kojima je i nekoliko mirovnih planova: Kutiljerov plan 1992, Vens-Ovenov plan 1993, Oven-Stoltenbergov plan, plan Kontakt grupe 1994. godine i druge.

GLAS: Gdje ste Vi bili u vrijeme kada je donesena odluka o formiranju Skupštine srpskog naroda u BiH i šta ste radili?

ČUBRILOVIĆ: Kao i najveći broj građana Srpske mobilisan sam i najveći dio rata sam proveo u Vojsci Republike Srpske na prvoj liniji fronta. 

GLAS: Nekoliko puta su pokretane inicijative da se na neki način nagradi ili valorizuje uloga poslanika prvog saziva. Kako ocjenjujete dosadašnje inicijative i da li smatrate da ti ljudi zaslužuju da im se oda priznanje i na koji način?

ČUBRILOVIĆ: Potrebno je da se na ljudski način odužimo poslanicima prvog saziva. Kako će to biti, sada je teško reći. U svakom slučaju, zato je potreban konsenzus u društvu i među političkim partijama.

GLAS: Kako ocjenjujete rad kasnijih saziva Narodne skupštine?

ČUBRILOVIĆ: Narodna skupština se razvijala sa Srpskom, od teških i turbulentnih vremena u kojima je nastala do danas. U proteklih 29 godina dala je ključni doprinos stvaranju, jačanju i razvoju Srpske, uspostavljanju mira i demokratskog poretka.

GLAS: Visoki predstavnici u BiH prije petnaestak godina su oduzimali mandate poslanicima i zabranjivali im javni i politički rad. S obzirom da takvo nedemokratsko ponašanje nije zabilježeno u svijetu, kako to komentarišete?

ČUBRILOVIĆ:  Visoki predstavnici ovdje su često provodili silu, kršili Ustav i zakone i otvoreno radili za jednu od strana u BiH. Odluka o oduzimanju mandata narodnim poslanicima i zabranjivanje rada je apsolutno ugrožavanje ljudskih prava zagarantovanih svim međunarodnim konvencijama, ali i Ustavom BiH. To nije bilo dobro ni za kakve procese, a kamoli za demokratske.  

GLAS: Može li se to vrijeme ponoviti?

ČUBRILOVIĆ: Ne vjerujem.

GLAS: Vi ste na čelu parlamenta više od šest godina. Kako ocjenjujete taj period?

ČUBRILOVIĆ:  Skupština je nastavila da se razvija u svim segmentima. Ojačane su procedure unutar samog parlamenta, unaprijeđen rad Službe, uvedene novine u elektronskom glasanju, što je olakšalo rad Narodne skupštine, pojačana je međunarodna saradnja. Svaki saziv Narodne skupštine imao je pred sobom teške trenutke i donosio teške odluke, a tako je bilo i ovih šest godina. Ono što nas čini zadovoljnim je činjenica da smo po svim parametrima najefikasniji parlament u BiH, pa i okruženju.

GLAS: Da li ste zadovoljni ponašanjem i radom poslanika? Da li je novi poslovnik o radu donio promjene?

ČUBRILOVIĆ: Mislim da jeste i da je rad učinio još efikasnijim.  Poslovnik je isti za sve. Niko ne može da se žali da je diskriminisan, a postoje uslovi za konstruktivnu raspravu koje nažalost često nema.

GLAS: Kada su rasprave bile konstruktivnije – sada ili u nekim ranijim vremenima?

ČUBRILOVIĆ: Mislim da je kvalitetnijih i argumentovanijih rasprava bilo u nekim ranijim sazivima.

GLAS: Za vrijeme Vašeg rukovođenja republičkim parlamentom zadesila nas je i pandemija izazvana virusom korona. Da li je Narodna skupština RS adekvatno odgovorila na taj izazov?

ČUBRILOVIĆ: Pandemija još, nažalost, traje. Uvijek možemo postaviti pitanje da li je moglo drugačije. Možda je i moglo, ali smatram da smo povukli dobre poteze. Srpska je dovoljno uradila za zdravlje svojih građana, koje je ispred svega. Borili smo se, i smatram da smo uspjeli da prođemo sa što manje posljedica i po privredu i po život i zdravlje naših građana.  

GLAS: Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma se navršava četvrt vijeka. Kako danas vidite BiH?

ČUBRILOVIĆ: Situacija nije dobra. Dosta se manipuliše, a i danas postoje grupacije koje više potenciraju razlike, a ne zajedništvo. To nije dobro ni za BiH ni za Srpsku unutar BiH. Ne može se Dejton primjenjivati tako što će iz jednog dijela BiH negirati postojanje Republike Srpske, što će prava jednog naroda kontrolisati drugi narod i tako dalje. Tako ne ide i ne može se takvo ponašanje nazvati konstruktivnim radom unutar BiH.

GLAS: Kako se Srpska, odnosno Narodna skupština odnosi prema Dejtonu?

ČUBRILOVIĆ: Dejton nije bio rješenje koje je objeručke prihvatio srpski narod u to vrijeme, ali je Srpska je ponajviše za to da se primjenjuje izvorni Dejton i da se tumači slovo, a ne njegov duh. Osnovne principe tog sporazuma treba da poštuju sve strane u BiH ako žele napredak. Oni koji ga napadaju i koji žele, mimo ustavnih rješenja, da naprave neki kompromis, nemaju časne namjere prema državnoj zajednici koja se zove BiH.  

Jubilej

GLAS: U kakvoj atmosferi ćemo dogodine dočekati veliki jubilej -  30 godina Narodne skupštine Republike Srpske?

ČUBRILOVIĆ: Nadam se da ćemo ga dočekati u boljim uslovima, prije svega mislim na aktuelnu epidemiološku situaciju, i da ćemo moći da ga obilježimo svečano i onako kako to zaslužuje institucija koja je udarila temelj Srpske. U  životu jedne institucije, jedne zajednice, 30 godina nije malo i to je zaista veliki jubilej Srpske. Neke države na ovom prostoru su mnogo kraće trajale, a ostavile su traga u istoriji.