Odbor za ustavna pitanja utvrdio Odgovor Ustavnom sudu BiH u vezi sa Zahtjevom za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti

Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas, 18. maja 2022. godine, Odgovor Ustavnom sudu BiH u vezi sa Zahtjevom za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u smislu usklađenosti sa članom I/1, III/3b, IV/4e i članom 2 Aneksa II Ustava Bosne i Hercegovine.

Zahtjev su podnijeli poslanici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji navode da su odredbe sadržane u ovom zakonu u suprotnosti sa pojedinim članovima Ustava BiH, jer je, po njihovom mišljenju, pitanje „državne imovine“ u isključivoj nadležnosti države BiH i njenih organa. Podnosioci Zahtjeva osporavaju predmetni zakon u cjelosti, ističući da Republika Srpska nema ustavni osnov za donošenje ovog zakona, na način da osporavajući formalnopravni aspekt ovog zakona osporavaju nadležnost Republike Srpske da reguliše predmetnu materiju.

U Odgovoru na Zahtjev, Odbor za ustavna pitanja navodi da je navedeni zahtjev meritorno neosnovan zbog pogrešnog tumačenja Ustava BiH i da ga Ustavni sud treba u cjelosti odbiti, kao i Zahtjev za donošenje privremene mjere do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Odbor ističe da Republika Srpska ima nadležnost za donošenje zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, odnosno ima nadležnost da reguliše sva pitanja koja su od značaja za imovinska, odnosno svojinska prava, a prije svega pitanja u vezi sa „državnom imovinom“, te da osporeni zakon nije u suprotnosti ni sa Ustavom Republike Srpske, ni sa Ustavom BiH. 

U Odgovoru Odbora za ustavna pitanja ističe se da je osporeni zakon donesen na osnovu ovlašćenja koje je sadržano u Ustavu Republike Srpske koji je u saglasnosti sa Ustavom BiH. Ustav Republike Srpske u Amandmanu XXXII na član 68 tački 6 daje ovlašćenje Republici da uređuje i obezbjeđuje svojinske odnose, te da vrši zaštitu svih oblika svojine. Ova odredba proizilazi i iz Ustava BiH koji u članu III/1 taksativno nabraja pitanja koja su u nadležnosti institucija BiH, istovremeno propisujući u članu III/3a da sve Vladine funkcije i ovlašćenja koja nisu ovim ustavom izričito povjerena institucijama BiH pripadaju entitetima.

Odbor takođe navodi da tvrdnja podnosilaca Zahtjeva da je pitanje „državne imovine“ jedno od ostalih pitanja za koja je nadležna Parlamentarna skupština i da ono potpada pod isključive nadležnosti BiH – prije svega contarditio in adiecto, a zatim i čisti proizvoljni konstrukt. Jedna nadležnost ne može biti istovremeno i „jedno od ostalih pitanja“ i „isključiva nadležnost“. To je naprosto nespojivo.

Zbog svega navedenog Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske jednoglasno predlaže da Ustavni sud BiH predmetne zahtjeve odbije kao neosnovane.

Sjednicom Odbora predsjedavao je predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović.