Odbor za ustavna pitanja utvrdio odgovore Ustavnom sudu BiH i Ustavnom sudu Republike Srpske
Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas, 31. avgusta 2022. godine, odgovor Ustavnom sudu BiH na zahtjev koji je podnio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić za ocjenu ustavnosti dijela Amandmana LXXVII kojim se dopunjava Poglavlje V/1 član 70. stav 5. Alineje 1,3,4,5,8. i 9. Ustava Republike Srpske i dijela Amandmana LXXXII kojim se dopunjava član 70. podalineja a) stav 1. Ustava Republike Srpske sa Ustavom Bosne i Hercegovine u predmetu U-16/22.
U predmetnom zahtjevu navodi se da su amandmanskim izmjenama ustavi entiteta „usklađeni“ sa odlukom o „konstitutivnosti naroda“ (četiri djelimične odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj: U-5/98), te da su upravo ove odredbe koje su rezultat implementacije odluke Ustavnog suda BiH o „konstitutivnosti naroda“ sada u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju predmetnog zahtjeva navodi se i to da je ovim osporavanim amandmanima na ustave entiteta uspostavljeno Vijeće naroda Republike Srpske, proširen sastav Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uvođenjem Kluba Ostalih, utvrđena identična lista pitanja koja potpadaju pod vitalni nacionalni interes u svakom od navedenih tijela, utvrđeno da Klub Ostalih u oba tijela učestvuje samo u većinskom odlučivanju bez mogućnosti ulaganja veta kako to imaju predstavnici klubova konstitutivnih naroda, utvrđeno da svaka odluka Zastupničkog doma Parlamenta FBiH mora biti usvojena i od strane Doma naroda Parlamenta FBiH te, utvrđeno i to da samo one odluke Narodne skupštine Republike Srpske za koje klubovi konstitutivnoh naroda smatraju da potpadaju pod pitanja od vitalnog nacionalnog interesa može razmatrati Vijeće naroda Republike Srpske.
Odbor za ustavna pitanja u odgovoru ističe da su osporene odredbe Ustava Republike Srpske zapravo, amandmani nametnuti od strane visokog predstavnika, da je suština problema u širem smislu način i metod tumačenja odredaba Ustava BiH i nadležnosti Ustavnog suda, jer Ustavni sud ne može predstavljati ustavotvorca, već treba da ima isključivu ulogu zaštitnika Ustava BiH, koju već dvadeset godina ne vrši u skladu sa Ustavom. Amandman LXXXVII na Ustav Republike Srpske koji je osporen u predmetnom zahtjevu svojom voljom je nametnuo visoki predstavnik (tada Volfgang Petrič) u BiH i to donoseći Odluku o izmjenama i dopunama Ustava Republike Srpske.
Na drugom mjestu, Odbor ističe da u kontinuitetu postoji realna opasnost od „tihe“ i neustavne preraspodjele nadležnosti između entiteta i BiH i promjene unutrašnjeg uređenja, jer posljedice višegodišnje prakse Ustavnog suda pro futuro mogu biti (i jesu) nesagledive i izuzetno štetne po vladavinu prava, obezbjeđenje pravne sigurnosti, pravičnosti, zaštitu ljudskih prava in concreto itd.
Takođe, Odbor za ustavna pitanja ističe da je problem položaja konstitutivnih naroda i ostalih, a u smislu (ne)diskriminacije, odnosno zaštite ljudskih prava od donošenja i implementacije „odluke o konstitutivnosti naroda“ poslije 2000. godine počeo da se razvija. Pored toga što je postupak pred sudskim vijećem imao jako puno formalnopravnih neispravnosti i nedostataka, što bi ovu odluku trebalo činiti neustavnom, u materijalnopravnom smislu ona je ostavila nemjerljive štetne posljedice po državno uređenje i cjelokupni pravni poredak. Podnošenje ovakvog zahtjeva je konkretan dokaz koji navedenom ide u prilog.
Odbor za ustavna pitanja predlaže da Ustavni sud postupi u skladu sa odredbama člana VI/3a Ustava BiH, a koje definišu nadležnost Ustavnog suda.
***
Odbor je takođe utvrdio odgovor na zahtjev Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi. U navedenom zahtjevu iznosi se da je donošenjem predmetnih zakona Narodna skupština Republike Srpske bez stvarnog pravnog osnova i suprotno Ustavu BiH, neovlašćeno i protivustavno uredila pitanja iz isključive nadležnosti institucija BiH.
U odgovoru Odbora za ustavna pitanja ističe se da predmetni zahtjev nije osnovan te da ga Ustavni sud Bosne i Hercegovine treba u cjelosti odbiti, imajući u vidu da oblast lijekovi i medicinska sredstva nisu u nadležnosti institucija BiH, kako je to propisano članom III/1. Ustava BiH, te je jasno da u skladu sa odredbama člana III/3.a ova nadležnost pripada entitetima.
Odbor za ustavna pitanja navodi da su potpuno neutemeljene tvrdnje podnosioca zahtjeva da su Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi u suprotnosti sa Ustavom BiH, kako u formalnopravnom, tako i materijalnopravnom smislu, jer se njima ne krši niti jedna odredba Ustava BiH.
Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske navodi da podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti imaju kontinuiranu tendenciju da ukinu nadležnosti entiteta predviđene Ustavom BiH, s ciljem izvršenja promjene već postojeće podjele nadležnosti koja je propisana Ustavom BiH, što predstavlja direktnu povredu ustavnosti.
***
Odbor za ustavna pitanja utvrdio je danas i odgovore Ustavnom sudu Republike Srpske u predmetima koji se odnose na Zakon o radu, Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, Zakona o Pravobranilaštvu Republike Srpske, Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave i Poslovnik Narodne skupštine Republike Srpske.
Sjednicom Odbora predsjedavao je predsjednik Odbora i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.
Svi odgovori utvrđeni su jednoglasno.