Poslanici nastavili rad raspravom o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti.

Datum: 
27.12.2016 - 10:45

Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske nastavljena je danas (srijeda) u 10 časova razmatranjem po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti čiji cilj je unapređenje tržišta hartija od vrijednosti, usaglašavanje sa direktivama EU i usklađivanje sa Zakonom o privrednim društvima.

"Ovim zakonom se vrši redefinisanje procenta za koje je prilikom sticanja ili povećanja visine udjela u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima u brokerskim društvima potrebno odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti", naveo je ministar finansija Zoran Tegeltija, obrazlažući navedeni dokument poslanicima.

Nacrtom zakona o poreskom sistemu Srpske uređuje se poreski sistem i uspostavlja registar poreskih i neporeskih davanja. Cilj predloženog zakona je stvaranje pravila na osnovu kojih će uvođenje, mijenjanje ili ukidanje bilo kojeg poreskog ili neporeskog davanja u Republici Srpskoj biti u funkciji kreiranja optimalnog poreskog opterećenja svih poreskih obveznika.

U obrazloženju Nacrta zakona o poreskom sistemu navodi se da je cilj uspostavljanja registra poreskih i neporeskih davanja, jačanje transparentnosti uvođenja i naplate javnih prihoda, jačanje javne kontrole nad fiskalnim opterećenjem privrede i građana, te saradnja vlasti, građana i privrede u kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta koji će doprinositi povećanju konkurentnosti domaće privrede i rastu životnog standarda stanovništva.

Narodna skupština danas, u nastavku 21. posebne sjednice, razmatrala је i Prijedlogo odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za narednu godinu, kojim se odobrava dugoročno zaduživanje Srpske u maksimalnom iznosu do 411.100.000 KM.

Ta sredstva biće upotrijebljena za namjene propisane Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, navodi se u obrazloženju ovog dokumenta.

Načini obezbjeđivanja sredstava mogu biti kreditna zaduženja kod Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, kreditno zaduženje kod finansijskih institucija uz garanciju Svjetske banke, kreditno zaduženje kod domaćih i inostranih kreditora i emisija dugoročnih hartija od vrijednosti.

Stanje ukupnog duga Republike Srpske na dan 30. septembar, prema konačnim podacima, iznosi 5.414,69 miliona KM, a ukupnog duga koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 5.381,05 miliona KM ili 56,66 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.

U navedenom dokumentu se podsjeća da stanje javnog duga Republike Srpske na dan 30. septembar, prema konačnim podacima, iznosi 4.364,59 miliona KM, a javnog duga koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 4.330,95 miliona KM ili 45,60 odsto procijenjenog BDP-a za ovu godinu.

Razmatranjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit i Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost, po hitnom postupku, Narodna skupština Republike Srpske u utorak uveče završila je prvi dan nastavka 21. posebne sjednice.

 

Cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit je usklađivanje pravila oporezivanja poreza na dobit sa načelima međunarodnog oporezivanja.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija istakao je da će usklađivanjem pravila oporezivanja biti onemogućeno dvostruko oporezivanje poreza na dobit između Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo Srpske, ministar finansija Zoran Tegeltija rekao je da su cilj izmjena i dopuna ovog Zakona proširenje nadležnosti Agencije za konsolidovani nadzor i restrukturisanje banaka, uvažavajući principe utvrđene relevantnim direktivama EU.

Ovim zakonskim riješenjem predloženo je uspostavljanje odbora za nadzor i odbora za restrukturiranje kao dva nezavisna tijela u okviru Agencije radi razmatranja ključnih odluka u vezi sa nadzorom, odnosno restrukturisanjem banke, koji nadležnoj organizacionoj jedinici Agencije daju preporuke za donošenje konačnih odluka.

Osnovni razlozi za donošenje ovog prijedloga zakona sadržani u potrebi njegovog usklađivanja sa predloženim rješenjima u Prijedlogu zakona o bankama, kojim se proširuje nadzorna funkcija Agencije za bankarstvo i uvodi restrukturisanje banaka sa ciljem jačanja finansijskog sistema Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske u utorak je razmatrala i Prijedlog zakona o bankama Republike Srpske - po hitnom postupku.

Obrazlažući pred poslanicima Prijedlog zakona o bankama, ministar finansija Zoran Tegeltija rekao je da se njim uređuje i prestanak rada banaka u Srpskoj, kao i zaštita korisnika bankarskih usluga. On je naglasio da se donošenjem novog zakona želi se postići podizanje nivoa otpornosti pojedinačne banke i cjelokupnog bankarskog sistema

Ministar Tegeltija je rekao da се novim zakonom propisuje da niko osim banke ne može primati depozite ili druga povratna sredstva, niti davati kredite i izdavati platne kartice, ako nema dozvolu Agencije za bankarstvo.

"Zakonskim odredbama propisuje se banci zabrana zaključivanja sporazuma, donošenje odluka ili drugih akata kojima se narušava tržišna konkurencija i obavezuje banka na primjenu odredaba zakona koji uređuje zaštitu tržišne konkurencije", rekao je Tegeltija i dodao da se zakonom propisuje kada Agencija za bankarstvo može oduzeti dozvolu za rad banci.

Prijedlogom zakona o bankama posebno se uređuju područja u kojima su prisutne manjkavosti koje je potrebno otkloniti. Uvode se i brojne novine, koje se prije svega odnose na: izradu planova oporavka samih banaka, utvrđuju se mjere za poboljšanje njihovog finansijskog položaja; preduzimanje mjera rane intervencije Agencije u slučaju značajnog pogoršanja stanja banke; uspostavljanje pravnog sistema za restrukturiranje problematičnih banaka i utvrđivanje nadležnosti Agencije za sprovođenje ovog postupka.

Odredbe o restruktuiranju banaka uvode se radi preduzimanja mjera koje treba da spriječe ili ublaže nastupanje kriznih situacija kod pojedinačne banke, ali i bankarskog i finansijskog sistema u cjelini, a samim tim i obezbijede efikasno restruktuiranje banke koja ne može ili vjerovatno neće moći da nastavi poslovanje.

U prvom dijelu zasjedanja, održanom u četvrtak i petak prošle sedmice, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Budžet Republike Srpske za 2017. godinu i Zakon o izvršenju budžeta za 2017. godinu.

Narodna skupština usvojila je i Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2017-2019. godina, dokument koji zamjenjuje dosadašnji dokument Ekonomska politika, a kojeg je Narodna skupština usvajala uz Budžet za svaku narednu godinu.

Poslanici su usvojili i Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske, Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o platama zaposlenih u oblasti prosvjete i kulture Republike Srpske, Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske, Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske, Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske.

Po ovim zakonima se osnovna plata uvećava za svaku godinu radnog staža za 0,3 odsto do navršenih 25 godina staža, a za više od 25 godina osnovna plata se uvećava za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 odsto.