U Narodnoj skupštini Međunarodna naučno-stručna konferencija: Naučnim i stručnim pristupom do najboljih zakonskih rješenja o uvredi i kleveti

„Otvoren dijalog i naučno sagledavanje komparativnih iskustava jedini je način da se dođe do najboljeg rezultata kada je riječ o zakonskim rješenjima o uvredi i kleveti“, istakli su učesnici Međunarodne naučno-stručne konferencije koja se održava u Narodnoj skupštini Republike Srpske na pres-konferenciji uoči početka konferencije.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da na naučnoj konferenciji učestvuju ugledni profesori iz regiona, predstavnici naučne zajednice, nevladinih organizacija i medija.

„Želio bih da ovo bude rasprava na kojoj će se ukazati na neke stvari koje nisu dobre, zašto zakon treba ili ne treba, a da to ne bude dijeljenje političkih ocjena zakona sa jedne ili sa druge strane“, rekao je Stevandić novinarima prije početka konferencije o temi "Uvreda i kleveta u pravu Republike Srpske i zemalja regiona".

Moderator Konferencije Ljubinko Mitrović rekao je da će na skupu biti izloženo 16 referata u kojima se s naučnog aspekta govori o uvredi i kleveti.

Govoreći o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske Mitrović je ocijenio da u tom zakonskom aktu ima nekoliko stvari koje „ne mogu proći“, među kojima i neprimjereno visoke kazne za klevetu i uvredu.

„Ako u trenutnom krivičnom zakoniku ni za jedno krivično djelo nemamo propisane raspone, a ovdje imamo, to za mene tehnički nije u redu“, rekao je Mitrović, dodajući da dobro treba razmisliti i o načinu pokretanja postupka.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta „Privredna akademija“ iz Novog Sada Zoran Pavlović ukazao je da u evropskom zakonodavstvu postoje uvreda i kleveta kao krivično djelo, te nagasio da bi ovu oblast trebalo regulisati tako da je uvijek kritika dozvoljena, ali da ne smije da prijeđe granicu kada postaje krivično djelo.

„Treba u tom kontekstu i to posmatrati, da se napravi što je bolje moguća pravna norma koja će davati pravične rezultate. Samo kroz otvoreni dijalog može se doći do najboljih rješenja, a dok nešto ne počne da se primjenjuje, bez obzira na to kako je normirano, nećemo moći da sudimo na adekvatan način“, rekao je Pavlović.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Osijeku Igor Vuletić kaže da prava govora i sloboda izražavanja imaju svoja ograničenja, ali da je tu vrlo teško naći odgovarajući balans.

On je rekao da Hrvatska ima drugačiji sistem propisivanja novčanih kazni koji je u vezi sa ličnim primanjem osobe koja se osuđuje, sa idejom da kazna bude prilagođena finansijskim mogućnostima konkretnog počinioca.

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Mostaru Ilija Musa rekao je da tri kantona u Federaciji BiH, u kojima je smješten najveći broj medija, nemaju zakone koji regulišu medijski rad, te se u njima ne može regulisati cijeli zakonski spektar za djela protiv časti i ugleda.

„Uvjeren sam da naše sudije i sudovi zaista djeluju nezavisno u BiH i da ne bi smjelo doći do bilo kakvih zloupotreba u pogledu primjene pozitivno-pravnih propisa", naglasio je Musa.