Parlament RS ispunio je skoro sve što je bilo planirano programom rada za 2016. godinu, ništa nije čekalo i sve što je dolazilo od predlagača veoma brzo je uvrštavano na dnevni red sjednica, kaže predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović sumirajući rad u godini na izmaku.
On je istakao da dinamika zavisi od predlagača, u većini slučajeva izvršne vlasti, koji dostavlja prijedlog zakonskih rješenja.
- Veoma sam zadovoljan činjenicom da je Narodna skupština spremna da veoma brzo djeluje i da na njene odluke ni u ovoj godini nije čekano. Posebno želim da naglasim da Narodna skupština RS ima najmanje troškove od sva tri parlamenta u BiH - kaže Čubrilović.
* GLAS: Šta će biti prioriteti Narodne skupštine u narednoj godini?
ČUBRILOVIĆ: Vlada i klubovi poslanika do kraja januara dostavljaju prijedloge za program rada, koji Narodna skupština usvaja u martu. Sada je sigurno da će se u prvom kvartalu 2017. na dnevnom redu naći izmjene Poslovnika Narodne skupštine i usvajanje kodeksa o ponašanju poslanika. Narednu godinu obilježiće donošenje zakona i usklađivanje zakonskih rješenja sa evropskim zakonodavstvom, što je neophodan korak u procesu približavanja EU. To su pitanja od velikog bezbjednosnog, geostrateškog i suštinskog značaja, a nisu samo formalna.
* GLAS: Kolegijum Narodne skupštine postigao je nedavno visok stepen saglasnosti o izmjenama Poslovnika, dok još nije utvrđen kodeks ponašanja poslanika, ali već možemo čuti zamjerke zbog tih poteza?
ČUBRILOVIĆ: Zamjerka koju sam čuo tiče se prijedloga izmjene Poslovnika kada je riječ o kvorumu. Ova izmjena predložena je na osnovu prakse koja se primjenjuje u većini parlamenata u okruženju i EU i predviđa da je za kvorum prilikom rasprave o tačkama dnevnog reda potrebna trećina poslanika, dok na dan glasanja u sali mora biti prisutna većina od ukupnog broja poslanika. U ovu izmjenu ušlo se radi poboljšavanja rada parlamenta, jer svjedoci ste da sam ove sedmice bio prinuđen da dam pauzu od pet sati umjesto dva sata, jer poslanici nisu ulazili u salu. Parlamenti zemalja u okruženju na sličan način propisuju kvorum za rad parlamenta. U Srbiji je propisano da je kvorum na dan glasanja, prilikom usvajanja zapisnika i utvrđivanja dnevnog reda većina od ukupnog broja poslanika, a da se pretres tačaka iz dnevnog reda vodi bez obzira na broj prisutnih poslanika u sali za sjednice. Slično je i u Hrvatskoj gdje se takođe rasprava o tačkama dnevnog reda vodi bez obzira na broj prisutnih poslanika, dok je za glasanje potrebno prisustvo većine.
* GLAS: Kako komentarišete zamjerke opozicije na usvajanje budžeta i programa ekonomskih reformi po hitnom postupku? Da li je tačno obrazloženje poslanik SNSD-a Radovana Viškovića da ti dokumenti nisu na vrijeme pušteni u proceduru jer zbog primopredaje poslaničkih mandata vladajući blok tada nije imao većinu?
ČUBRILOVIĆ: Predstavnik Vlade RS je na sjednici kolegijuma Narodne skupštine 11. novembra rekao je da će se Vlada do kraja novembra obratiti kolegijumu sa zahtjevom za održavanje posebne sjednice o budžetu. Zbog toga smo redovnu sjednicu, koja je trebalo da bude održana krajem novembra, pomjerili za 6. decembar. Nije tačno da je održavanje te sjednice bilo uslovljeno dodjelom mandata novim poslanicima, jer je verifikacija mandata bila završena. Podsjetiću da sam i sredinom novembra pozvao Vladu da odmah dostavi zahtjev za održavanje posebne sjednice na kojoj će biti razmatran budžet za 2017. godinu, kako bismo mogli da zakažemo kolegijum i održimo posebnu sjednicu do kraja novembra. To se nije dogodilo i mi smo sjednicu zakazali onog časa kada je Vlada dostavila zakonska rješenja. Imam razumijevanja za kašnjenje jer je Vlada vodila razgovore sa međunarodnim institucijama i socijalnim partnerima. Naravno, bolje bi bilo da smo te dokumente razmatrali u nacrtu.
* GLAS: Da li ste dobili odluku Ustavnog suda BiH o poništavanju rezultata referenduma o Danu Republike i kako komentarišete činjenicu da argumenti Narodne skupštine nisu prihvaćeni?
ČUBRILOVIĆ: Želim da podsjetim da je Ustavni sud odbacio sve argumente Narodne skupštine iznesene u ovom sporu, pa i zahtjev za preispitivanje presude o Danu Republike. Odluka koju su donijeli je politička, a ne pravna. Ne postoji ustavno sudska instanca koja sudi na osnovu politike, a ne prava, koja ocjenjuje političke i istorijske činjenice i koja ukida institucije neposredne demokratije i odluke dobijene demokratskim institutima izjašnjavanja. Zbog zaustavljanja takve prakse hitno mora doći do donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH.
* GLAS: Vjerujete li da će uspjeti inicijativa SNSD-a i HDZ-a BiH za usvajanje zakona o ustavnom sudu BiH?
ČUBRILOVIĆ: Nisam vidio to zakonsko rješenje i ne mogu da govorim o tome, ali je sigurno da strane sudije moraju da odu iz Ustavnog suda BiH. Paradoks je da oni koji se navodno najviše zalažu za državnost BiH podržavaju ostanak stranaca u njenom najvišem pravosudnom organu čime je apsolutno narušena i suverenost i nezavisnost.
* GLAS: Zbog proceduralnih propusta pred poslanike ponovo treba da dođe odluka o konstatovanju rezultata referenduma o Danu Republike. Dokle se stiglo s tim?
ČUBRILOVIĆ: Sada su stvoreni uslovi da Komisija za sprovođenje referenduma ove odluke uputi ponovo kao materijal za sjednicu Narodne skupštine i one će se naći na jednoj od redovnih sjednica početkom 2017. godine.
* GLAS: Izjavili ste nedavno da srpski narod zbog činjenice da nisu procesuirani zločini nad Srbima nema povjerenja u pravosudne institucije BiH i da Tužilaštvo BiH mora da pokaže da nije politički instruisana institucija. Šta je moguće uraditi da bi ta situacija bila promijenjena?
ČUBRILOVIĆ: Pravosudne institucije, prije svih Tužilaštvo BiH, su najodgovornije zbog čega smo tako daleko od stavljanja u drugi plan događaja iz prošlosti i pomirenja. Oni su svojim potezima, čiji je jedini cilj bio da dokažu da su u ratu neki zločini malo manje zločini od nekih drugih zločina, ovu zemlju i njene narode udaljili od procesa pomirenja. Prevashodni cilj i zadatak Tužilaštva i Suda BiH bio je da pokažu da su zločine u BiH uglavnom činili Srbi protiv kojih je podignut najveći broj optužnica i koji su dobili najviše godina zatvora u ukupnom zbiru presuda. Svaki pojedinačni zločin je zločin i svaki počinilac treba za njega da odgovara, ali ovdje, jasno je, nije riječ o tome. Ovdje nisu procesuirani ni oni zločini koji su zabilježeni kamerama i zločini za koje postoji bezbroj dokaza, jer je cilj politički i jasno dokazuje koja i čija politika vlada pravosuđem. Stanje će se popraviti kada politika izađe iz Suda i Tužilaštva BiH, a kako sada stvari stoje teško da će se to uskoro dogoditi.
* GLAS: Da li su preduzeti koraci za zaštitu srpskog naroda i poštovanje odluke o konstitutivnosti Srba u FBiH i ravnopravnosti ćirilice kao srpskog pisma?
ČUBRILOVIĆ: FBiH od juna 2000. godine, kada je donesena odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti, nije izvršila tu obavezujuću odluku. Više od 16 godina kasnije Srbi nisu konstitutivan narod u tri od deset kantona, a srpskog jezika i ćirilice, kao ravnopravnog jezika i pisma, nema u četiri kantona. FBiH nije provela ni odluku Ustavnog suda iz 2007. po kojoj grbi i himna tog entiteta nisu u skladu sa Ustavom BiH, jer ne sadrže obilježja srpskog naroda. Moramo razmotriti pravne korake i vidjeti na koji način možemo da djelujemo, jer poslije odluke o 9. januaru jasno je da su odluke Ustavnog suda BiH obavezujuće samo za RS, a za FBiH nisu 16 godina i niko o tome ne govori ništa, niti bilo šta preduzima. Ove činjenice vjerovatno najbolje odslikavaju stanje u BiH kada je u pitanju i ravnopravnost i poštivanje zakona i Ustava.
Posvetimo se ljudima
* GLAS: Osim pritisaka zbog Dana Republike ovu godinu su obilježili i nametnuti rezultati popisa stanovništva, pokušaji nametanja adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i mehanizma koordinacije. Očekujete li i u 2017. nastavak pritisaka na institucije RS?
ČUBRILOVIĆ: Želim da vjerujem da će svima naredna godina proteći u drugim prioritetima, a to je ekonomija, pokretanje proizvodnje, poboljšanje standarda i zapošljavanje mladih ljudi. Nadam se da ćemo konačno svi zajedno te suštinske probleme svakog građanina RS i BiH staviti na prvo mjesto i učiniti sve što znamo i možemo da počnemo da gradimo zemlju zadovoljnih ljudi, ljudi koji imaju nadu. Mislim da je vrijeme da sami sebi kažemo da nije tačno da je samo loša vijest - vijest. Zato na tom poslu treba da radimo svi zajedno, pa i vi iz medija čiji je uticaj na javno mnjenje neosporan i naravno građani RS kojima želim porodičnu i profesionalnu sreću u 2017. godini.
