Narodni poslanik Ognjen Kuljić Ministarstvu pravde
PITANJE:
Narodni poslanik Ognjen Kuljić, Klub poslanika Socijalističke partije, postavio je na Dvanaestoj redovnoj sjednici, 27. novembra 2024. godine
POSLANIČKO PITANJE
MINISTARSTVU PRAVDE
Da li je predmet Kovačević protiv BiH još jedan od pokušaja napada na suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srpske i pokušaj unitarizacije BiH?
Na nedavno održanom ročištu u Strazburu pred Sudom za ljudska prava pokušava se doći do „raspakivanja“ Dejtonskog mirovnog sporazuma i da li je Republika Srpska spremna da odbrani svoju ustavopravnu poziciju?
ODGOVOR:
Broj:08.010/052-7900/24
Datum: 11.12.2024. godine
NARODNA SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE
Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje
Narodni poslanik Ognjen Kuljić, Klub poslanika Socijalističke partije, postavio je na Dvanaestoj redovnoj sjednici održanoj 27. i 28. novembra 2024. godine poslaničko pitanje koje glasi:
„Da li je predmet Kovačević protiv BiH još jedan od pokušaja napada na suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srpske i pokušaj unitarizacije BiH? Na nedavno održanom ročištu u Strazburu pred Sudom za ljudska prava pokšava se doći do „raspakivanja“ Dejtonskog mirovnog sporazuma i da li je Republika Srpska spremna da odbrani svoju ustavopravnu poziciju?“
U skladu sa članom 80. Poslovnika o radu Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 123/18), kao i članom 244. i 245. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20), dajemo sljedeći:
ODGOVOR
Ministarstvo pravde Republike Srpske pažljivo je analiziralo sve okolnosti u vezi sa predmetom „Kovačević protiv BiH“ pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu (u daljem tekstu: Sud). Želimo istaknuti nekoliko ključnih činjenica i pravnih argumenata kako bismo odgovorili na vaša pitanja.
Slaven Kovačević ( u daljem tekstu: Aplikant) je Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, 2022. godine podnio aplikaciju protiv Bosne i Hercegovine (broj 43651/22) u skladu sa članom 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda pozivajući se na član 14. (zabrana diskriminacije) Evropske koncencije o ljudskim pravima, a u vezi sa članom 3. Protokola broj 1. (pravo na slobodne izbore) i član 1. Protokola broj 12. (opšta zabrana diskriminacije) kao i član 17. (zabrana zloupotrebe prava) jer kao rezultat kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterijuma koji se primjenjuju na izbor u Dom naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo BiH nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim parlamentarnim izborima održanim 2022. godine.
Dana 29.08.2023. godine Sud je objavio presudu u predmetu Kovačević protiv BiH broj 43651/22 u kojoj je sa šest glasova za i jednim protiv odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola 12. (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima zbog toga što aplikant nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvu BiH.
Imajući u vidu činjenicu da je predmetnom presudom utvrđeno da je Bosna i Hercegovina povrijedila prava aplikanta na naprijed opisani način, kao i da uz presudu postoji obimno detaljno obrazloženo izdvojeno mišljenje predsjednice Četvrtog odjela Suda, dana 19.09.2023. godine agenti su u skladu sa članom 43. Konvencije zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda uložili Zahtjev Sudu da se predmet iznese pred Veliko vijeće ovog Suda.
Dana 11.10.2024. godine, v.d. agent Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić obavijestila je Ministarstvo pravde Republike Srpske da je javna rasprava u ovom predmetu zakazana pred Velikim vijećem Suda za dan 20.11.2024. godine i da je zbog ozbiljnosti predmeta koji je vezan za izborni sistem BiH i samu srž Dejtonskog mirovnog sporazuma važno sudjelovanje ministra pravde Republike Srpske na predmetnoj javnoj raspravi u timu ispred tužene BiH.
O svemu navedenom Ministarstvo pravde Republike Srpske je informisalo Vladu Republike Srpske koja je zaključkom od 17.10.2024. godine, ovlastila ministra pravde Republike Srpske, gospodina Miloš Bukejlović, da predstavlja Republiku Srpsku kao člana pravnog tima tužene BiH u predmetu „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“.
Javna rasprava pred Velikim vijećem Suda održana je 20.11.2024. godine. Nakon održane rasprave Veliko vijeće Suda će donijeti presudu. Tačan datum objave presude nije unaprijed određen ali prema praksi Suda je da objavi odluku nekoliko mjeseci nakon rasprave. S obzirom na to očekujemo da bi drugostepena odluka mogla biti donesena u prvom kvartalu 2025. godine.
Ministarstvo pravde Republike Srpske je mišljenja da je Sud u predmetu „Kovačević protiv BiH“ donio odluku bez ispunjavanja ključnih proceduralnih preduslova. Aplikant nije iskoristio raspoloživa domaća pravna sredstva, uključujući mogućnost podnošenja prigovora Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH ili apelacije Ustavnom sudu BiH. To predstavlja kršenje člana 35. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji zahtijeva iscrpljivanje svih domaćih pravnih lijekova.
Osim toga, Sud nije adekvatno utvrdio status žrtve aplikanta, što je ključan preduslov za razmatranje slučaja. Aplikant je u prethodnim izborim ciklusima aktivno koristio svoje glasačko pravo, a njegove tvrdnje o diskriminaciji nisu potkrijepljene validnim dokazima.
Ovakva odluka Suda predstavlja pokušaj mijenjanja ustavnog poretka definisanog Dejtonskim mirovnim sporazumom. Sud je, mimo svog mandata, preispitivao etničke i teritorijalne kriterijume za izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, dajući sebi pravo da predloži model koji nije u skladu s Ustavom BiH.
Potvrđivanje ovakvih odluka otvara prostor za unitarizaciju BiH, pod izgovorom stvaranja „građanske države“. Unitarizacija bi omogućila dominaciju jednog naroda, što je suprotno principima Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je uspostavio složenu strukturu radi očuvanja ravnopravnosti entiteta.
Na kraju potrebno je navesti da predmet „Kovačević protiv BiH“ predstavlja još jedan u nizu pokušaja redefinisanja ustavnog okvira BiH na štetu Republike Srpske. Republika Srpska će zajedno sa svojim institucijama nastaviti zakonitim i pravnim sredstvima braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet, uz punu posvećenost zaštiti interesa svih svojih građana.
S poštovanjem,
Dostaviti: MINISTAR
Miloš Bukejlović
- Naslovu
- Arhivi
