Svjesni smo činjenice da je Sud Bosne i Hercegovine donio presudu po nalogu nelegalnog visokog predstavnika koji nema zakonodavnih ovlašćenja u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, isključujući nam mogućnost da je preinačimo. Ali, potpuno je nevjerovatno da bilo ko pokušava da nam zabrani iznošenje stava o prihvatanju ili neprihvaanju presude za koju čitava evropska i svjetska javnost zna da je donesena ne po pravu, već upravo zloupotrebom prava odnosno političkim nasiljem nad pravnim sistemom. „Okupacioni zakon“ koji je oktroisao nelegalno instalirani Kristijan Šmit nikada neće postati osnov prava, već će izazvati borbu protiv pravnog nasilja.
Stav građana i naroda o tome se ne može zabraniti ili nametnuti. Stav nije puko prihvatanje ili neprihvatanje nekoga ili nečega – on predstavlja moralni, etički i istorijski sud javnosti. U demokratskim društvima, glas građana je prirodno i neotuđivo pravo, i iako se njime ne mijenjaju sudske odluke, on predstavlja javni sud o pravednosti i legitimnosti. U tom smislu, sudske odluke ne mogu biti izuzete od javnog preispitivanja i demokratskog diskursa, naročito ako su donesene po volji jednog nenadležnog pojedinca, a ne na osnovu zakona, koji je usvojio nadležni parlament.
Negirati pravo građanima i institucijama Republike Srpske da iskažu svoj stav – što je civilizacijsko i demokratsko pravo – jeste i uvijek će biti nepravda, nasilje i negacija slobode. Svaki vid borbe za slobodu je legitiman, a mi smo u svim vremenima znali i činili upravo to: branili smo i branićemo naša prava, civilizacijske i demokratske vrijednosti.
Podsjećamo da Narodna skupština Republike Srpske dosljedno ukazuje da Kristijan Šmit nije imenovan u skladu sa relevantnim međunarodnim procedurama i da njegove odluke nemaju legitimitet. U demokratskim i civilizovanim društvima nije zabilježeno da jedna osoba bude zakonodavac, već isključivo koordinator i tumač ustavnih odredaba usvojenih u parlamentu ili regulisanih međunarodnim ugovorima, kao što je Dejtonski, kojeg su uz sve anekse potpisale Federacija BiH, BiH, Republika Srpska, Srbija i Hrvatska, a koje Kristijan Šmit nije ovlašćen da mijenja. Iz tog razloga, nijedna institucija u Republici Srpskoj ne može prihvatiti nametanja koja dolaze mimo međunarodnog prava i bez mandata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Narodna skupština Republike Srpske ostaje otvorena za dijalog u okviru Ustava i zakonitih institucija BiH, ali će istovremeno odlučno braniti pravo građana da izraze svoj stav i očuvati demokratske principe, mir i stabilnost u društvu.
Očekujemo da Kancelarija Evropske unije bude branilac, a ne protivnik, prava na demokratsko izjašnjavanje i debatu o svim pitanjima, jer bi suprotno djelovanje predstavljalo postupanje svojstveno totalitarnim režimima, a i kršilo bi sve relevantne evropske konvencije koje regulišu ovu oblast, a naročito Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
