PITANJE:
Narodni poslanik Nade Planinčević, Klub poslanika SDS-SRS RS, postavio je na Dvadeset petoj sjednici održanoj 19. juna 2018. godine
POSLANIČKO PITANJE
-MINISTARSTVU TRGOVINE I TURIZMA
-MINISTARSTVU INDUSTRIJE, ENERGETIKE I RUDARSTVA
Ako znamo da za 31000 litara nafte distributeri plaćaju 26000 KM, da država po različitim osnovama na istu količinu uzima 31000 KM, te na maržu država uzima dodatnih 17%.
Ako znamo da na nabavnu cijenu (26000 KM) ne možemo uticati, a da je marža pravo distributera, te simbolično utiče na cijenu.
Zašto Vlada ne prihvati prijedlog smanjenja akciza, kako bi se cijena nafte bila podnošljiva za privredu i građane?
ODGOVOR:
Broj: 14-01-06/1-011-339/18
Datum: 03.08.2018. godine
NARODNA SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE
Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje
Narodni poslanik Nade Planinčević, Klub poslanika SDS-SRS RS, postavio je na Dvadeset petoj sjednici održanoj 19. juna 2018. godine, sljedeće pitanje:
''Ako znamo da za 31.000 litara nafte distributeri plaćaju 26.000 KM, da država po različitim osnovama na istu količinu uzima 31.000 KM, te na maržu država uzima dodatnih 17%.
Ako znamo da na nabavnu cijenu (26.000 KM) ne možemo uticati, a da je marža pravo distributera, te simbolično utiče na cijenu.
Zašto Vlada ne prihvati prijedlog smanjenja akciza, kako bi cijena nafte bila podnošljiva za privredu i građane''?
U skladu sa članom 82. Poslovnika Vlade Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 10/09), kao i članom 263. i 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 31/11), dajemo sljedeći:
O D G O V O R
Prema odredbama Zakona o trgovini ("Službeni glasnik Republike Srpske broj: 6/07, 52/11, 67/13 i 106/15) trgovci i proizvođači formiraju cijene robe i usluga slobodno prema uslovima na tržištu.
Ministarstvo trgovine i turizma, u skladu sa ovlaštenjima iz Zakona o regulisanju cijena, može Vladi Republike Srpske predložiti mjere neposredne kontrole cijena, ali samo u slučaju značajnih poremećaja na tržištu, kao što su: elementarne nepogode, nestašica dobara neophodnih za potrebe privrede i snadbijevanje stanovništva, neočekivani rast cijena proizvoda, monopolsko formiranje cijena, zloupotreba dominantnog položaja i vanredne okolnosti prema procjeni Vlade. Obzirom da u konkretnom nisu nastupili značajni poremećaji na tržištu samim tim nisu ni ispunjeni uslovi za predlaganje i donošenje mjera neposredne kontrole cijena.
Pored toga, nadležnost iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike je na Parlamentarnoj Skupštini BiH koja je usvojila cijeli set zakona iz oblasti indirektnih poreza i Zakon o akcizama u BiH kojim se reguliše oporezivanje prometa ili uvoza
određenih vrsta proizvoda (akciznih proizvoda) na teritoriji BiH posebnim oblikom poreza-akcizom a odredbe ovog zakona odnose se i na putarinu.
Preduslov razvoja privrede svake zemlje jeste infrastruktura, dostupnost i brzina kretanja robe i ljudi. Prema mišljenju ovog organa trenutno važećim Zakonom o akcizama u BiH osiguravaju se finansijska sredstva za izgradnju autoputeva, kao i izgradnju i rekonstruciju puteva. Izgradnja autoputeva direktno se reflektuje na privredni razvoj mjesta i gradova koji se nalaze uz iste, a što za posljedicu ima privlačenje novih investicija, a time i direktno utiče na nivo standarda građana. Pored toga, izgradnjom autoputeva i novih puteva otvaraju se mogućnosti korištenja i drugih resursa kojim raspolaže BiH, nova zapošljavanja. Takođe, ovaj cilj sadržan je i u Reformskoj agendi za BiH i usvojenom Akcionom planu za provođenje Reformske agende.
Iz izloženog proizilaze razlozi za neprihvatanje prijedloga narodnog poslanika za smanjenje akciza.
S poštovanjem, M I N I S T A R
Dr Predrag Gluhaković