PITANJE:
Narodni poslanik Mirna Savić Banjac, Klub poslanika PDP, postavila je između dvije sjednice, 25. januara 2023. godine,
POSLANIČKO PITANJE
MINISTARSTVU ZDRAVLJA I SOCIJALNE ZAŠTITE
Da li postoji namjera da se u Republici Srpskoj finansira neograničen broj postupaka vantjelesne oplodnje?
ODGOVOR:
Broj: 11/04-012-45/23
Datum: 22.3.2023. god.
REPUBLIKA SRPSKA
NARODNA SKUPŠTINA
Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje
Narodni poslanik Mirna Savić Banjac, Klub poslanika PDP, postavila je između dvije sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, 25. januara 2023. godine sljedeće poslaničko pitanje:
„Da li je postoji namjera da se u Republici Srpskoj finansira neograničen broj postupaka vantjelesne oplodnje ?“
U skladu sa članom 80. Poslovnika o radu Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 123/18), kao i članom 245. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20), dajemo sljedeći:
O D G O V O R
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (u daljnjem tekstu: FZO RS) finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje za parove koji na drugi način ne mogu da ostvare potomstvo. Vantjelesna oplodnja je uvrštena u prava iz zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj 2007. godine, kada je FZO RS finansirao jedan pokušaj, a kasnije je broj pokušaja povećan.
FZO RS u cijelosti finansira tri postupka vantjelesne oplodnje ženama do 40 godina starosti, dok ženama od 41. do navršene 42. godine finansira 50% troškova. Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, FZO RS u potpunosti refundira troškove, u skladu sa našim cjenovnikom.
Napominjemo da Vlada Republike Srpske svake godine FZO RS doznačava određen iznos sredstava za finansiranje vantjelesne oplodnje.
Procedura odobravanja ovog prava u Republici Srpskoj je jednostavna, jer da bi FZO RS finansirao vantjelesnu oplodnju potreban je prijedlog doktora medicine, specijaliste ginekologije iz ugovorene zdravstvene ustanove, te potvrda da je par u braku ili vanbračnoj zajednici. U drugim zemljama kriterijumi su mnogo stroži, jer je potrebno više medicinskih nalaza za odobravanje i finansiranje vantjelesne oplodnje o trošku države. Takođe, ukoliko se procedura vantjelesne oplodnje ne može sprovesti u ustanovi koja ima ugovor sa FZO RS, na prijedlog ugovorene ustanove parovi mogu da urade postupak vantjelesne oplodnje u nekoj od zdravstvenih ustanova u inostranstvu, a FZO RS im potom refundira troškove u skladu sa našim cjenovnikom.
Pored finansiranja tri pokušaja vantjelesne oplodnje, FZO RS je još 2017. godine među prvima u regionu uveo i čuvanje embriona na dvije godine. Finansiranje ove usluge mnogo znači parovima, jer zahvaljujući čuvanju embriona parovi, posebno žene, ne moraju ponovo da se izlažu hormonskoj terapiji, a sam postupak kraće traje
Podjećamo da je FZO RS i zbog pandemije virusa korona donio odluku po kojoj parovi koji se zaraze koronom u toku postupka vantjelesne oplodnje, imaju pravo da ponove taj postupak, odnosno ''ne gube'' jedan pokušaj vantjelesne (prekinuta procedura im se ne računa kao obavljeni pokušaj). Ova odluka se i dalje primjenjuje
Inače, u Republici Srpskoj pregledi, savjetovanje i liječenje u svrhu planiranja porodice spadaju u zdravstvene usluge koje u potpunosti pokriva obavezno zdravstveno osiguranje, bez plaćanja participacije. Isto tako, trudnice i porodilje su oslobođene plaćanja participacije za sve usluge koje spadaju u obavezno zdravstveno osiguranje.
FZO RS je još prije nekoliko godina uvrstio na Listu A lijekova koji se izdaju na recept lijek ''progesteron'' (utrogestan), dok su ranije ovaj lijek u potpunosti trudnice plaćale same. Isto tako, precizirano je da pravo na ovaj lijek imaju i žene u postupku vantjelesne oplodnje. Takođe, lijek ''didrogesteron'' (lijek za održavanje trudnoće i sprječavanje pobačaja) je sa Liste B, gdje participacija za sve osiguranike iznosi 50% cijene lijeka, prebačen na Listu A. To znači da i ovaj lijek već par godina za trudnice u potpunosti finansira FZO RS.
Dakle, FZO RS u saradnji sa resornim ministarstvom u kontinuitetu nastoji da unapređuje prava osiguranika koji se bore sa sterilitetom, kao i trudnica. Tako je novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tesktu: Zakon), koji je stupio na snagu 29.9.2022. godine, predviđeno više novih prava i za ove kategorije osiguranika. Prije svega, Zakonom je omogućeno da se trudnicama za vrijeme trudničkog bolovanja plata isplaćuje u punom iznosu (bolovanje predlaže ginekolog kod kojeg su registrovane ili ginekolog iz bolnice). Zakonom je propisano i pravo na neinvazivni prenatalni test iz krvi trudnice. Ovo pravo je uvedeno na inicijativu sadašnjeg člana Predsjedništva BiH, a ranije predsjednice Republike gospođe Željke Cvijanović. Naime, Zakonom je propisano da se ovo pravo ostvaruje u skladu sa Programom kojeg donosi Upravni odbor FZO RS uz saglasnost resornog ministra i na osnovu Odluke o načinu finansiranja koju donosi Vlada Srpske. Upravni odbor FZO RS je na nedavno održanoj sjednici usvojio Program kojim su definisane indikacije i način ostvarivanja prava na ovu dijagnostičku proceduru. Ovo pravo počeće da se primjenjuje nakon što Vlada donese pomenutu odluku. Prema Zakonu, rok za donošenje Programa je 31. jul 2023. god., što znači da je Program usvojen prije predviđenog roka. Republika Srpska je, inače, prva zemlja u regionu uvela ovo pravo, koje nemaju ni znatno razvijenije zemlje od naše.
Pored navedenog, Zakonom je predviđena i mogućnost da parovi nakon dva neuspjela pokušaja mogu, ukoliko žele, treći postupak da urade u inostranstvu. Ovo pravo će se ostvarivati u skladu sa Programom za obezbjeđivanje biomedicinski potpomognute oplodnje. Program se trenutno priprema, a, takođe, Zakonom je propisano da Vlada Republike Srpske donosi odluku o načinu finansiranja Programa, nakon čega će početi primjena i ovog prava.
Na osnovu navedenog, evidentno je da su institucije Republike Srpske u proteklim godinama učinile niz značajnih iskoraka kada je u pitanju podrška parovima koji se bore sa sterilitetom, kao i trudnicama i uopšte pronatalitetnoj politici.
Da će se nastaviti u ovom pravcu potvrđuje i opredjeljenje FZO RS da se u narednom periodu uvede onkofertilitet, odnosno da se omogući osiguranicima koji obole od malignih bolesti očuvanje plodnosti (čuvanjem polnih ćelija, embriona, spermatozodida i sl. prije izlaganja zračenjima i terapijama), a kako bi se kasnije mogli ostvariti kao roditelji. Budući da je ovo novi trend u reprodukcijskoj medicini, to je ujedno i dokaz da Republika Srpska ide u korak sa svijetom i prati trendove u nastojanju da svojim građanima obezbjeđuje što bolju zdravstvenu zaštitu.
Što se tiče uvođenja većeg broja postupaka vantjelesne oplodnje, odnosno uvođenja neograničenog broja, to je svakako nešto čemu teži zdravstveni sistem Republike Srpske. Dakle, namjera postoji, ali to prvenstveno zavisi od finansijskih mogućnosti. Napominjemo da su gotovo jedini izvor prihoda FZO RS doprinosi za zdravstveno osiguranje i iz njih se finansira kompletan zdravstveni sistem, odnosno zdravstvena zaštita građana. Podsjećamo da je prošle godine stopa doprinosa smanjena sa 12 na 10,2 %, a da se, uz nepovoljnu strukturu osiguranika, za veliki broj osiguranika neredovno plaćaju doprinosi itd. Iako je FZO RS još prije više od 10 godina inicirao uvođenje dodatnih izvora za zdravstveni sistem kako bi se osiguralo dugoročno stabilno finansiranje, ali i kako bi se upravo omogućilo proširivanje prava osiguranika, Republika Srpska još nije uvela dodatne izvore. Sa druge strane, FZO RS se svakodnevno suočava sa novim zahtjevima, kako osiguranika, tako i struke, jer medicina i farmacija iz dana u dan napreduju. Uvode se novi lijekovi, nove metode liječenja, a nažalost je sve veći i broj oboljelih, što znatno povećava troškove zdravstvene zaštite iz godine u godinu. Prema tome, uvođenje dodatnih izvora finansiranja je neminovno kako bi se ubuduće moglo odgovoriti svim izazovima koji se stavljaju pred zdravstveni sistem, a jedan od njih jeste svakako i veći broj postupaka vantjelesne oplodnje. Stoga, pozivamo i narodne poslanike da iskoriste svoj uticaj da podrže inicijative i da traže da se zdravstvenom sistemu omoguće dodatni izvori finansiranja.
Dostavljeno: M I N I S T A R
- Naslovu
a/a Alen Šeranić, dr med.