PITANJE:
Narodni poslanik Neda Petrić, Klub poslanika DNS postavila je na Četrnaestoj sjednici održanoj 11. oktobra 2016. godine
POSLANIČKO PITANJE
MINISTARSTVU INDUSTRIJE, ENERGETIKE I RUDARSTVA
Vama su se krajem 2015. godine ispred Bijeljine, odnosno samostalni preduzetnici iz Bijeljine obratili za pomoć i žalili su se za izuzetno visok stepen cijena paušala, a prije svega mislim na cijenu električne energije, vode, pa i svega ostalog što su pobrojali u prilogu koji su vam dostavili, u kome je taksativno navedeno tačno koliko koja stavka košta i negdje u zbiru to iznosi nekih 8.080 KM.
Koje ćete radnje preduzeti i kada da se na neki način olakša poslovanje samostalnih preduzetnika u Bijeljini, odnosno u Republici Srpskoj?
ODGOVOR:
Broj: 05.04/011-393-1/16
Datum: 07.11.2016. godine
NARODNA SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE
PREDMET: Odgovor na poslaničko pitanje, dostavlja se
Narodni poslanik Nada Petrić (Klub poslanika DNS) na 14. sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj 11, 12. i 13.oktobra 2016. godine, postavila je sljedeće poslaničko pitanje:
„Vama su se krajem 2015. godine ispred Bijeljine, odnosno samostalni preduzetnici iz Bijeljine obratili za pomoć i žalili su se za izuzetno visok stepen cijena paušala, a prije svega mislim na cijenu električne energije, vode, pa i svega ostalog što su pobrojali u prilogu koji su vam dostavili, u kome je takstitvno navedeno tačno koliko koja stavka košta i negdje u zbiru to iznosi nekih 8.080 KM.
Koje ćete radnje preduzeti i kada da se na neki način olakša poslovanje samostalnih preduzetnika u Bijeljini, odnosno u Republici Srpskoj?“.
U skladu sa članom 82. Poslovnika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 10/09) kao i članom 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 31/11) dajemo sljedeći
ODGOVOR
Poslovanje u formi preduzetnika odlikuje fleksibilnost na promjene u poslovnom okruženju, relativno mala sredstva za otpočinjanje rada i velika moć zapošljavanja. Iz tih razloga ova poslovna forma značajan je faktor privredne aktivnosti svake zemlje. Zbog toga, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva posebnu pažnju poklanja ovoj oblasti i u proteklom periodu je djelovalo u cilju rasterećenja i stvaranja povoljnijeg ambijenta za poslovanje preduzetnika kao značajnog privrednog resursa Republike Srpske.
Poboljšanje uslova za obavljanje djelatnosti u formi preduzetnika otpočelo je donošenjem Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 117/11, 121/12, 67/13 i 44/16), kojim se uređuje registracija i osnovni zahtjevi za poslovanje u ovoj formi, a čiji je obrađivač Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva. Ovim zakonom uvedeno je dosta novina i mogućnosti za lica koja se odluče za poslovanje u formi preduzetnika.
U odnosu na prethodno zakonsko rješenje kada su se mogli registrovati za samo jedan posao, preduzetnici sada mogu registrovati i obavljati više djelatnosti, što za rezultat ima jačanje konkurentnosti ove privredne forme na tržištu. Novim zakonskim rješenjem, po prvi put u zakonodavstvo Republike Srpske, uvedena je mogućnost sezonskog poslovanja. Uvođenjem ove mogućnosti preduzetnici, koji obavljaju djelatnost samo u jednom dijelu godine, nisu u obavezi da, kod registracionih organa, iz godine u godinu prijavljuju i odjavljuju svoje poslovanje, kao što je ranije bio slučaj. Sada se preduzetnicima koji sezonski posluju, rješenjem o registraciji utvrđuje vremenski period u toku godine u kojem obavljaju djelatnost.
Isto tako, na osnovu Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, u Republici Srpskoj prvi put donesen je Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati u stambenom prostoru („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 63/12). Istovremeno sa donošenjem navedenog pravilnika, donesen je i novi Pravilnik o djelatnostima za čije obavljanje nije potreban poslovni prostor („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 63/12). Ovim pravilnikom povećan je broj djelatnosti, koje preduzetnik može registrovati i raditi, bez obaveze da ima sjedište u poslovnom prostoru. Ove mogućnosti normirane su u cilju što lakšeg pokretanja poslovnih aktivnosti, većeg samozapošljavanja i povećanja održivosti rada preduzetnika.
Pored toga, Zakonom o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti izvršene su značajne promjene u postupku registracije preduzetnika. Ovim zakonom stvorene su pretpostavke za jednostavniji i brži početak poslovanja u formi preduzetnika. Ove pretpostavke zasnivaju se na sljedećim zakonskim rješenjima:
- smanjen broj potrebnih dokumenata za registraciju osnivanja sa šest na tri dokumenta,
- smanjen broj dana potrebnih za registraciju sa osam dana na dva dana i
- uveden jedinstven obrazac zahtjeva za registraciju preduzetnika, što predstavlja prvi korak za uspostavljanje mogućnosti elektronske registracije.
Pored smanjenja broja dokumenata i propisivanja kraćeg vremena za donošenje rješenja o registraciji preduzetnika, važno je naglasiti da je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva iniciralo da se taksa za postupak registracije preduzetnika ograniči na najviše do 30 KM. Ova inicijativa je prihvaćena, i član 4. stav 3. Zakona o Administrativnim taksama („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 100/11, 103/11 i 67/13) propisuje da za spise i radnje u postupku registracije osnivanja, promjene podataka i prestanka obavljanja djelatnosti preduzetnika takse mogu iznositi najviše do 30 KM. Primjera radi, do 1. septembra 2013. godine, kada su izmjene ovog zakona stupile na snagu, takse za registraciju preduzetnika u pojedinim jedinicama lokalne samouprave iznosile su i do 300 KM.
U cilju pojednostavljivanja postupka registracije preduzetnika, bitno je navesti i da je donesena Uredba o preduzetničkim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 25/15). U ovoj uredbi navode se djelatnosti koje se mogu obavljati u formi preduzetnika, kao i djelatnosti za koje je nakon registracije, a prije početka obavljanja, potrebno posebno odobrenje, saglasnost, dozvola ili drugi akt nadležnog organa. Dakle, cilj ove uredbe je pružiti građanima i registracionim organima potrebne informacije o mogućnosti obavljanja određene djelatnosti u formi preduzetnika. Bitno je istaći da Republika Srpska, jedina od svih bivših republika SFRJ, ima propis koji obuhvata rješenja posebnih zakona, u pogledu mogućnosti za registraciju i obavljanje djelatnosti u formi preduzetnika.
Osim navedenih novina, kojima se doprinijelo lakšem i jeftinijem postupku registracije preduzetnika, Zakonom o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti stvoreni su uslovi i za efikasniji rad registracionih organa i bolje statističko praćenje stanja preduzetnika.
Naime, ovim zakonom uvedena je jedinstvena elektronska aplikacija, kao programsko rješenje, putem koje će svi registracioni organi sprovoditi postupak registracije preduzetnika, i koja će imati višestruku namjenu. Ova aplikacija koristi se za unos i pregled podataka u vezi sa registracijom preduzetnika i omogućava povezivanje registracionih organa sa Agencijom za posredničke, informatičke i finansijske usluge, Poreskom upravom Republike Srpske, i drugim institucijama nadležnim za postupak registracije preduzetnika. Uspostavljanjem elektronske veze između registracionih organa i Poreske uprave Republike Srpske, omogućeno je pribavljanje jedinstvenog identifikacionog broja preduzetnika, kao poreskog obveznika, i njegov unos u rješenje o registraciji. Na taj način postignuta je tehnička usaglašenost između postupka registracije preduzetnika i postupka registracije privrednih društava koji se vodi pred okružnim privrednim sudovima. Osim pomenutog, jedinstvena elektronska aplikacija koristi se i za vođenje evidencije o preduzetnicima kod registracionih organa i Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge, u čijoj nadležnosti je vođenje centralnog registra preduzetnika, koji obuhvata podatke o preduzetnicima iz svih registracionih organa. Na taj način, po prvi put u Republici Srpskoj uspostavlja se elektronska baza podataka o preduzetnicima, koja će predstavljati osnov za donošenje kvalitetnih mjera i programa podsticanja razvoja na lokalnom i republičkom nivou. Kako je ovaj registar preduzetnika javan, njegovim uspostavljanjem daje se svim zainteresovanim licima prilika za uvid u podataka o broju i strukturi registrovanih preduzetnika, a što predstavlja jednu od pretpostavki za ocjenu opravdanosti pokretanja poslovne aktivnosti.
Izuzev navedenih normativnih radnji, kojima je smanjen broj dokumenata, potrebno vrijeme, visina troškova u postupku registracije preduzetnika, poboljšana efikasnost u radu registracionih organa i dostupnost podataka o svim preduzetnicima, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva je u proteklom periodu preduzimalo niz aktivnosti u cilju poboljšanja poslovnog položaja preduzetnika.
Svakako najvažniji rezultat od tih aktivnosti je rješavanje pitanja spoljnotrgovinskog poslovanja u formi preduzetnika. Nakon upućivanja inicijativa prema Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Upravi za indirektno oporezivanje BiH, odgovora navedenih institucija, kao i izmjena u Zakonu o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, ovo ministarstvo je aktom broj: 05.04/020-1873/16 od 01.08.2016. godine obavijestilo sve registracione organe i Zanatsko-preduzetničku komoru Republike Srpske da u budućem periodu mogu preduzetnike registrovati i za spoljnotrgovinsko poslovanje. Ova novina doprinijeće smanjenju troškova poslovanja preduzetnika, koji su u prethodnom periodu bili u obavezi da putem posrednika izvoze svoje proizvode ili uvoze repromaterijal i alate za potrebe rada.
Potom, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva je u aktu broj: 05.04/052-2571-1/13 od 20.05.2013. godine uputilo inicijativu prema Ministarstvu finansija, Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, kojom je zatraženo oslobađanje preduzetnika koji obavljaju djelatnosti proizvodnog i uslužnog zanatstva kao i taksi prevoza od obaveze evidentiranja prometa putem fiskalnih kasa, promjena postojećeg načina stimulisanja zapošljavanja kroz određivanje obaveznog iznosa podsticaja za svakog novozaposlenog radnika za sve preduzetnike i utvrđivanje simboličnih iznosa na ime taksi, notarskih i drugih naknada za razne potvrde, uvjerenja, ovjere i licence za preduzetnike. Ova inicijativa dala je djelimičan rezultat u pogledu fiskalnih kasa, jer su izmjenama Zakona o fiskalnim kasama („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 69/07, 1/11, 65/14 i 21/15) iz 2014. i 2015. godine, preduzetnici koji obavljaju zanatsku ili djelatnost taksi prevoza i koji imaju status malih preduzetnika prema zakonu kojim se uređuje oporezivanje dohotka, oslobođeni da preko fiskalne kase registruju svaki pojedinačan promet robe i usluga. Na osnovu toga, ova grupa preduzetnika izvršila je defiskalizaciju i u svom poslovanju više ne koristi fiskalne kase.
Zatim, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva direktno je uticalo da se okonča dugogodišnja praksa unosa podataka o vozilima u rješenja o registraciji preduzetnika, koji obavljaju prevozničku djelatnost. Na osnovu mišljenja Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine je u aktu broj: 02-05-02-2-3159-2/15 od 24.03.2016. godine, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva je aktom broj: 05.04/020-2303-3/15 od 10.05.2016. godine zatražilo od Ministarstva unutrašnjih poslova da obavijesti sve centre javne bezbjednosti i stanice policije u Republici Srpskoj da obustave trenutnu praksu, odnosno da ne traže od registracionih organa, da u rješenja o registraciji preduzetnika - prevoznika unose podatke o vozilu kojim će preduzetnik obavljati djelatnost prevoznika. Ministarstvo unutrašnjih poslova je prihvatilo ovu inicijativu, i aktom broj: 06/1-220-80/16 od 13.05.2016. godine obavijestilo sve centre javne bezbjednosti da prestanu sa traženjem podataka o vozilu u rješenju o registraciji preduzetnika, prilikom sprovođenja postupka registracije vozila. Realizacija ove inicijative spriječiće dodatne poslovne troškove za preduzetnike, jer u slučaju promjene vozila kojim obavljaju djelatnost prevoznika, preduzetnici nemaju više obavezu da mijenjaju i podatke u rješenju o registraciji preduzetnika.
Takođe, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva pokrenulo je rješavanje dileme da li se posao prevoza posmrtnih ostataka može raditi u formi preduzetnika. Nakon pribavljenih mišljenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Ministarstva saobraćaja i veza i Republičkog zavoda za statistiku, ovo ministarstvo je aktom broj: 05.04/020-433-7/16 od 08.06.2016. godine obavijestilo sve registracione organe i komunalna preduzeća koja upravljaju grobljima, da prema rješenjima propisa Republike Srpske i mišljenjima navedenih organa, nema ograničenja za obavljanje djelatnosti prevoza posmrtnih ostataka u formi preduzetnika. Rješenjem ove dileme otklanjaju se problemi koje su preduzetnici, koji posluju u ovoj oblasti, imali kod obavljanja djelatnosti prevoza posmrtnih ostataka.
Što se tiče inicijative preduzetnika iz Grada Bijeljina, koju pominjete u svom pitanju, ovom prilikom obavještavamo da Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva nije zaprimilo navedenu inicijativu. Iz tog razloga, nismo u mogućnosti da iznesemo konkretan komentar na sadržaj inicijative preduzetnika iz Grada Bijeljina.
Ipak, kako je iz poslaničkog pitanja vidljivo da se pomenuta inicijativa, između ostalog, odnosi na cijenu električne energije i vode, ukazujemo da se cijene ovih proizvoda utvrđuju prema tržišnim kriterijumima. Stoga, smatramo da Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva može imati veoma mali uticaj na subjekte koji vrše preradu i snabdijevanje vodom i Regulatornu komisiju za energetiku Republike Srpske, kod određivanja cijene vode i električne energije za kupce u Republici Srpskoj. U prilog ovoj pretpostavci navodimo da je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva aktom broj: 05.04/052-2577-1/14 od 15.04.2014. godine dostavilo Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske inicijativu Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, u kojoj se traži da preduzetnici plaćaju električnu energiju kao domaćinstva. Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske u aktu broj: 01-170-7/14 od 30.04.2014. godine navodi da će povodom ove inicijative zatražiti izjašnjenja snabdijevača tarifnih kupaca u Republici Srpskoj, i da će nakon obrade ovih izjašnjenja, u skladu sa svojim nadležnostima, odlučiti o daljem postupanju sa podnesenom inicijativom. Međutim, ovo ministarstvo nije naknadno obavješteno o ishodu po inicijativi, koju je uputila Zanatsko-preduzetnička komora Republike Srpske. Dakle, očito je da Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske, kao specijalizovana, nezavisna i neprofitna organizacija u Republici Srpskoj svoje odluke donosi samostalno prema složenim pravilima iz ove oblasti i na temelju stručne ocjene. Stoga, upitno je da li bi se prihvatila i nova inicijativa za smanjenje cijene električne energije.
Slijedom svega iznesenog, jasno je da je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva svojim djelovanjem u prethodnih nekoliko godina značajno doprinijelo da se poboljšaju uslovi za registraciju i poslovanje preduzetnika u Republici Srpskoj, bez obzira koju djelatnost preduzetnici obavljaju. Isto tako, sigurno je da će Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva i u narednom periodu preduzimati aktivnosti u cilju poboljšanja poslovnog okruženja za poslovanje preduzetnika.
MINISTAR
Petar Đokić