PITANJE:
Narodni poslanik Nedim Čivić, Klub poslanika Koalicije Domovina postavio je na Petoj sjednici održanoj 15. jula 2015. godine
POSLANIČKO PITANJE
MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
Šta Ministarstvo čini na otklanjanju i konstantnim namjerama i pokušajima ukidanja naziva jezika bošnjačkog konstitutivnog naroda u ovom entitetu i ko je izdao nalog direktorima škola da se više u dnevnike i đačke knjižice u osnovnim školama bošnjačkoj djeci ne upisuje naziv jezika bosanski jezik, nego bošnjački jezik?
ODGOVOR:
Broj: 07.032/011-213/15
Datum: 24.07.2015. godine
NARODNA SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE
Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje
Narodni poslanik Nedim Čivić na 5. sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj 15. i 16. jula 2015. godine, postavio je sljedeće poslaničko pitanje:
„Šta Ministarstvo čini na otklanjanju i konstantnim namjerama i pokušajima ukidanja naziva jezika bošnjačkog konstitutivnog naroda u ovom entitetu i ko je izdao nalog direktorima škola da se više u dnevnike i đačke knjižice u osnovnim školama bošnjačkoj djeci ne upisuje naziv jezika bosanski jezik, nego bošnjački jezik? “
U skladu sa članom 82. Poslovnika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 10/09) kao i članom 264. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 31/11) dajemo slijedeći
O D G O V O R
U Nastavnom planu i programu objavljenom u Službenom glasniku Republike Srpske broj 74/14, u tabelarnom pregledu koji se nalazi u Prilogu 1, u koloni „nastavni predmet“ pod rednim brojem jedan, stoji „Srpski jezik“, dok je pod rednim brojem dva prazna crta i riječ jezik sa jednom zvjezdicom, a ispod teksta stoji objašnjenje zvjezdice, koje glasi: „*Za nastavu na jeziku konstitutivnog naroda u skladu sa članom 7. Ustava Republike Srpske (jezik bošnjačkog naroda, jezik hrvatskog naroda).
U Ustavu Republike Srpske eksplicitno je utvrđeno: «Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda». Prema tvorbenim pravilima srpskog jezika od «srpski narod» izvodi se ekvivalentan naziv «srpski jezik», od «hrvatski narod» izvodi se ekvivalentan naziv «hrvatski jezik», a od «bošnjački narod» moguće je jedino izvesti naziv «bošnjački jezik», a nikako nije moguće izvesti naziv «bosanski jezik». Stoga, da se ne bi navodio naziv bošnjački jezik, koji je jedini prema gramatičko-tvorbenim pravilima srpskoga jezika moguć prema sintagmi «bošnjački narod», u Nastavnom planu je stavljena zvjezdica sa datim obrazloženjem.
Škole su dužne da se u svom radu pridržavaju važećih propisa.
M I N I S T A R
dr Dane Malešević