Međunarodna naučno-stručna konferencija o uvredi i kleveti: Sloboda medija mora da postoji, ali ona ne podrazumijeva plasiranje laži, kojima se povređuje čast i ugled

Narodna skupština Republike Srpske organizovala je danas jednodnevnu Međunarodnu naučno-stručnu konferenciju o temi „Uvreda i kleveta u pravu Republike Srpske i zemalja regiona“, sa ciljem da se ova tema osvijetli sa različitih aspekata, iz ugla naučne i stručne javnosti.      

Narodna skupština Republike Srpske u prvom kvartalu ove godine razmatrala je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se, između ostalog, propisuju krivična djela protiv časti i ugleda, a kojim se inkriminišu krivična djela uvrede i klevete.

Na Konferenciji su govorili brojni profesori, pravnici, sudije, tužioci, predstavnici medija.

Bivši pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman Vojvodine, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta „Privredna akademija“ iz Novog Sada prof. dr Zoran Pavlović podnio je referat o temi „Od slobode govora i medija do klevete i uvrede“.

On je rekao da su kleveta i uvreda djela protiv časti i ugleda i da je to veoma osjetljivo područje.

„Zakone donosi zakonodavac, a sud stvara pravo. U Srbiji smo od 2002. do 2012. imali stotine krivičnih postupaka pred sudovima u vezi sa krivičnim delima uvrede i klevete, a teret dokazivanja je na tuženom. Novčane kazne do 2012. nisu bile visoke“, kazao je Pavlović.

On je istakao da u Srbiji danas za krivično djelo uvrede, bez obriza da li se radi o opštoj ili posebnoj časti, može biti izrečena novčana kazna, a ukoliko je osuđeni ne plati, novčana sankcija se zamjenjuje kaznom zatvora.

„Sloboda govora i medija mora da postoji, ali sloboda medija ne sme da podrazumeva plasiranje laži, kojima se povređuju čast i ugled“, istakao je Pavlović i dodao da kleveta i uvreda nisu laka krivična djela jer ne pogađaju samo oklevetanog i uvrijeđenog, već povređuju i njegovu porodicu, djecu i širi krug ljudi.

On je poručio da žrtva klevete mora da ima mogućnost da pokrene krivični ili građanski postupak.

„Javne ličnosti moraju da trpe kritike u javnosti, ali samo kad se to odnosi na njih. Međutim, niko nema pravo da ugrožava prava njihove dece“, kazao je Pavlović.

Naglasio je da se u Njemačkoj za lakše oblike krivičnih djela klevete i uvrede može izreći novčana i kazna zatvora do dvije godine, a za teže oblike i kazna zatvora do pet godina.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Osijeku prof. dr Igor Vuletić govorio je o temi „Uvrede i klevete u hrvatskom kaznenom pravu – iskustva i dalji koraci“, ističući da se u Hrvatskoj uglavnom za klevetu izriču novčane kazne.  

„U Hrvatskoj imamo kontinuitet inkriminisanja povrede časti i ugleda od donošenja Krivičnog zakona 1997. godine. Praksa poznaje isključivo privatne tužbe. Tužba može da se podnese u roku od tri mjeseca od dana saznanja da ste uvrijeđeni i oklevetani. Novim zakonom od 2013. godine imamo isključivo novčane kazne za klevetu, a imamo i novo kazneno djelo - teško sramoćenje. Nismo imali nijednu izrečenu zatvorsku kaznu protiv novinara“, kazao je Vuletić.

Profesor Filozofskog fakulteta u Mostaru prof. dr Ilija Musa na konferenciji je govorio o temi „Javna komunikacija i djela protiv časti i ugleda u Federaciji BiH“, navodeći da  zakoni koji bi u potpunosti definisali rad medija nikada nisu doneseni u Federaciji BiH.

„Poseban problem predstavljaju portali bez impresuma, koji nisu registrovani, niti prijavljeni kod ovlaštenog nadležnog organa i koji mogu da objavljuju šta god hoće. Dakle, imamo neku sivu medijsku zonu u kojoj se može objavljivati bez bilo kakvog nadzora nad vlasništvom i samim sadržajem objavljenih tekstova“, istakao je Musa.

Musa je naglasio da će čast i ugled vrijednosti elementarnih dobara i radnje usmjerene na njihovo uskraćivanje prouzrokovati teške posljedice.

„Uvreda i kleveta su najčešća djela protiv časti i ugleda, a u nekim zakonodavstvima imamo djela kao što su i povreda privatnosti, sramoćenje i teško sramoćenje“, naveo je on.

Musa je podsjetio da je 2002. godine donošenjem Zakona o zaštiti od klevete u FBiH utvrđeno da je kleveta nanošenje štete kod fizičkog ili pravnog lica iznošenjem, prenošenjem i izražavanjem neistina.

„Principi koji se ostvaruju zakonom su dosta dobro složeni i usklađeni su sa Ustavom BiH i Ustavom FBiH, ali i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zakonom se štiti sloboda izražavanja, a pravo na slobodu izražavanja štiti sadržaj izražavanja, kao i način na koji je iznesen i ne primjenjuje se samo na izražavanja koja se smatraju pohvalnim i uvredljivim nego i izražavanja koja mogu uvrijediti, ogorčiti i uznemiriti“, objasnio je Musa.

Naglasio je da javni funkcioneri i političari trebaju trpjeti nešto veći stepen javne kritike, što je i zakonom predviđeno.

„Sredstva javnog informisanja imaju značajnu ulogu u demokratskom procesu i tu se daje posebna odgovornost medijima da u obavljanju svog posla posebno paze na štetu koju mogu eventualno izazvati trećim osobama. Zakonom je jasno definisano da svaka osoba koja uzrokuje štetu fizičkom ili pravnom licu iznošenjem, prenošenjem i izražavanjem neistine odgovara za klevetu, a za klevetu iznesenu u sredstvima javnog informisanja odgovaraju autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i osobe koje na neki način vrše kontrolu nad sadržajem tog izražavanja“, poručio je Musa.

Naglasio je da su novinari dužni voditi računa o izvorima informacije i provjeravati istinitost informacija koje dobijaju.

„Sudska praksa i pravna teorija u Evropi saglasne su da je uvreda svako očitovanje kojim se omalovažava osjećaj lične vrijednosti ili izražava nepoštovanje ljudskog dostojanstva. Sudovi moraju reagovati u roku od 30 dana od dana prijema tužbe. Odšteta u sudskim postupcima treba biti srazmjerna nanesenoj šteti“, kazao je on.

Magistar Igor Davidović veoma oštro se usprotivio izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske, ističući da bi njegovim donošenjem bilo ugroženo pravo javnosti, što dovodi u opasnost društvo u cijelini.

Igor Ličina iz Misije OEBS-a u BiH rekao je da se OEBS zalaže za potpunu dekriminalizaciju klevete u svim zemljama članicama, te da će se Republika Srpska, ukoliko usvoji izmjene Krivičnog zakonika, naći u društvu veoma malog broja država u svijetu koje ova pitanja tretiraju na sličan način, tačnije među četiri države.

„Kancelarija za ljudska prava OEBS-a traži od Vlade Republike Srpske da povuče ove izmjene. Sloboda izražavanja je jedno od temeljnih ljudskih prava i kao takvo ga najmanje treba uređivati“, rekao je on.

Ličina je dodao i to da od 57 zemalja, članica OEBS-a, njih 42 imaju propisano krivično djelo klevete u svom zakonodavstvu.

„Ključna preporuka Misije OEBS-a jeste da se odustane od predloženih izmjena zakona“, rekao je on.

 Dunja Pašalić, v. d. glavnog i odgovornog urednika Novinske agencije Republike Srpske navela je na koji način zemlje EU tretiraju uvredu i klevetu u svom zakonodavstvu.

Ona se založila za cjelovito uređenje medijskog prostora i uvođenje adekvatnih normi koje će podstaći medijsku odgovornost.

„Potrebno je urediti sistem medija, odrediti šta su mediji, a šta nisu, izvršiti registraciju medija, donijeti zakon o medijima“, rekla je Pašalićeva.

Kada je riječ o izmjenama Krivičnog zakonika istakla je da je najveći strah kod novinara izazvala odredba o visinama kazni, posebno jer je materijalno stanje ljudi koji rade u medijima veoma loše, a prosječna plata novinara u Republici Srpskoj niža je od ukupne prosječne plate zaposlenih.

Branimir Đuričić, novinar Radio-televizije Republike Srpske i predsjednik Skupštine Udruženja novinara Republike Srpske, rekao je da je Udruženje novinara protiv pojedinih odredaba predloženog zakona i izrazio zadovoljstvo zbog različitih stavova i sučeljenih argumenata koje je imao priliku da čuje na današnjoj konferenciji.

„Neki su ovdje danas govorili da se radi o vraćanju verbalnog delikta u krivično zakonodavstvo Srpske. Želim da kažem da je verbalni delikt ovdje i da ga je u zakonodavstvo vratio OHR nakon što su nametnuli izmjene zakona o Srebrenici nakon čega su se mnogi naši novinari našli na udaru. Pored toga jednom broju novinara i intelektualaca iz regiona na osnovu verbalnog delikta zabranjen je ulazak u BiH“, rekao je on.